Detalji

Objavljeno: 10. srpnja 2011.

Ne treba, dakako, a priori odbijati gospodarsku suradnju sa Srbijom, niti s bilo kojom drugom zemljom iz bivše Jugoslavije. No, valja se suprostaviti tendencijama koje takvu suradnju nastoje instrumentalizirati u političke, jugosferske svrhe. Hrvatskoj je u interesu da jednako dobru suradnju ostvari i s drugim, bogatijim zemljama, kao što su recimo Mađarska ili Austrija. No, zašto se suradnja s tim zemljama u medijima nikada posebno ne naglašava, nije teško pogoditi – gospodarska suradnja nastoji se upregnuti u politička kola.  (D. Dijanović).

Detalji

Objavljeno: 07. srpnja 2011.

Pobjeda srpskog tenisača Novaka Đokovića na turniru u Wimbledonu 2011. izazvala je u Srbiji ogromno oduševljenje i do nebeskih visina uzdigla nacionalni ponos. I mi mu čestitamo na uspjehu, ali bez ulizivačkog naboja. Stoga smijemo sebi i hrvatskoj javnosti postaviti pitanje: zašto hrvatski mediji na isti način ne slave uspjehe makedonskih, bugarskih, mađarskih, slovenskih, talijanskih ili ukrajinskih, kao što slave uspjehe srbijanskih sportaša? U različitosti njihovoga emocionalnog pristupa leži korijen naše sramote.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 07. srpnja 2011.

Ostala je, međutim, dobra navika da se sklapaju prijateljstva među naseljima koje se ne odriče ni grad Zaprešić, na što već nešto vremena i žitelje grada i njegove goste obavještava lijepo oblikovanim pločama postavljenima na ulazu u grad iz smjera Zagreba, Pušće i Pojatna. Upravo s tih ploča doznajemo jedan nevjerojatan podatak: da je Zaprešiću, uz ostale, grad prijatelj i jedan nepostojeći hrvatski grad.(N.Piskač,Panorama)

Detalji

Objavljeno: 06. srpnja 2011.

U našim se medijima moglo pročitati da su dvije hrvatske športašice, sestre blizanke Ana i Lucija Zaninović, uspjele u taekwondou izboriti nastup na Olimpijskim igrama u Londonu iduće godine. Način na koji su to izborile, pogotovo Ana Zaninović zaslužuje, međutim, mnogo više od tek vijesti na športskoj stranici dnevnih listova, ili na dvadeset i nekoj stranici Športskih novosti. Jasno nam je da Zdravko Mamić i slični tipovi, kao i „junaci“ i „junakinje“ Big Brothela imaju monopol na udarne stranice, ali ono što je učinila Ana Zaninović zaslužuje daleko više.(djl)

Detalji

Objavljeno: 05. srpnja 2011.

 Neosmanizam je, prema riječima dr. Darka Tanaskovića, bivšeg veleposlanika Jugoslavije u Turskoj i Vatikanu, „dubinska vrijednosna, ideološka i psihološka konstanta ukupnog državno-nacionalnog nastupanja Turske u međunarodnim odnosima, s ciljem da se u suvremenim uvjetima, sredstvima i metodama prilagođenim modernim vremenima i svjetskim tokovima, do najveće moguće mjere obnovi dominantan utjecaj Turske u oblastima koje su tijekom određenog povijesnog razdoblja bile u sastavu Osmanskoga Carstva" (D.Dijanović).

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2011.

Podignimo se još jednom, poližimo rane, i krenimo u zadnji boj za Hrvatsku jer prilike više neće biti. Zašto zadnji boj? Zato što su dvije najjače stranke u Hrvatskoj postale iste, vode ih isti stari komunistički kadrovi, ista im je unutarnja i vanjska politika, jedni i drugi nas vode u neke nova asocijacije, samo 16 godina nakon krvavo stečene slobode. I, ne dobijemo li ovu bitku, više nas neće biti. Ni nas a ni Hrvatske za koju smo krv prolili... Pronađimo snage za još ovaj boj, jer, ako pobjedimo, napokon ćemo dočekati ono što sanjamo od '91. - mir i spokoj. (D.K.Tyson)

Detalji

Objavljeno: 29. lipnja 2011.

Dan poslije Dana državnosti održana je komemoracija žrtvama kod lokacije Jadovno, uz nazočnost srbijanskoga predsjednika, koji je bio u privatnom posjetu. Kaže da su mu ustaše ondje ubili djeda i djedova brata. Izvjestitelji spominju brojke od 30 do 40 tisuća ubijenih u Jadovnu. Te su brojke vjerojatno isto toliko pretjerane kao one koje su govorile o 700.000 u Jasenovcu, pa demantirane. Dok se pouzdano ne utvrde brojke, ne može nitko, posebno ne u hrvatskim medijima, baratati tom monstruoznom cifrom, koja se gotovo približava utvrđenim brojkama (žrtvama) u Jasenovcu. Nego, od kada se to spominje Jadovno?(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 28. lipnja 2011.

Premda primitivan i vođen najnižim instinktima (ili baš zato) Paravinja je prostor od Vardara do Triglava tretirao kao svoj teritorij, odnosno kao jedinstveni jugoslavenski teritorij, kao da se u međuvremenu ništa nije dogodilo. Tako se i kretao, sa srbijanskim pasošem i hrvatskom putovnicom, koje su mu omogućavale i nesmetan ulazak u BiH, a zbunjivale i Slovence koji navodno nisu znali komu bi ga izručili, pa su ga – pustili na slobodu.(H.HItrec)