Detalji

Objavljeno: 27. srpnja 2014.

Ako je čovjek Ukrajinac poljskog podrijetla", živio kao dijete u Ukrajini, ovdje se školovao i sam posvjedočio da su ukrajinska kultura, poglavito ukrajinska pučka umjetnost i ikonografija imale na njega presudan utjecaj, naša Jasna odjednom u njegovim ranim radovima vidi „ruske pejzaže", itd. Za ne povjerovati: kako je moguće Ukrajinu pretvoriti u Rusiju? Ili je novinarka brzopleta, ili je ukrajinofob? (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 25. srpnja 2014.

Vera Fischer je bila aktivna u zagrebačkoj židovskoj zajednici. No, manje je poznata njezino sudjelovanje u radu Svjetske konferencije za mir. Svoju je misiju vidjela u približavanja kršćanstva i židovstva. O njezinoj zauzetosti oko ove teme svjedoči i rad na kojemu su zajedno isklesani križ i Davidova zvijezda, smještena na mjestu srca, a koji prilažemo ovom članku. Taj se rad prešućuje. Na internetu se mogu vidjeti brojni radovi gospođe Fischer, ali ne i ovaj križ. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 24. srpnja 2014.

Tijekom cijeloga života Mate Ujević nastojao je živjeti punim kršćanskim životom. Upravo je taj životni odabir odredio njegov život i kulturno djelovanje. U nizu istaknutih hrvatskih intelektualaca 20 st. koji su ostavili dubok trag u hrvatskoj kulturi Mati Ujeviću pripada istaknuto mjesto, posebno u enciklopedistici i leksikografiji u kojima je postavio u nekim aspektima i do danas nedosegnute visoke kriterije. Knjiga „Kršćanski idealizam i društveni angažman" vrijedan je prilog za upoznavanje života i kulturnog djelovanje ovoga velikog hrvatskog književnika, domoljuba i erudita. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 28. srpnja 2014.

Pred nama je još jedno izdanje Zaklade „Agostina Piccoli" (Fondazione „Agostina Picoli") koja djeluje u gradiću Mundimitar, tal. Montemitro, jednome od tri naselja u južnoj talijanskoj pokrajini Molize u kojima žive pripadnici hrvatske jezične manjine, kako ih Italija službe tretira prema svome zakonodavstvu, poznati po pokrajinskome nazivu moliški, odnosno molizanski Hrvati. Riječ je o jednome od najstarijih dijelova hrvatskoga narodnog rasuća.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 24. srpnja 2014.

U zagrebačkoj etno-galeriji „Hrvatska kuća: materina priča" (Preradovićeva ul. 31.), u prekrasnom izložbenom prostoru, otvorena je 26. lipnja 2014. izložba ukrajinske pučke umjetnosti, pod naslovom „Petrykivski rospis" (Petrikivska umjetnost, odnosno Umjetnost sela Petrykivka). Donator Izložbe je Oleksandr Dementijenko, a pokrovitelj zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 23. srpnja 2014.

Ruski politički analitičari su priznali kako je imenovanje g. Klimkina izazvalo "šok za ruske diplomate, medije i propagandu, što je dovelo do sloma protu-ukrajinske koncepcije mnogih ruskih političara, novinara i propagandista" , zbog toga što je gospodin Klimkin rođen u Rusiji, studirao u Moskvi, štoviše, "bio je jedan od glavnih autora Sporazuma o pridruživanju Ukrajine EU". "Dakle, sada ćemo imati ministra vanjskih poslova Ukrajine Rusa po nacionalnosti, studenta moskovskog Fiztehnikuma, pobornika ukrajinske europske integracije i apsolutnog domoljuba Ukrajine, a to će teško ući u okvire ruske propagande". (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 22. srpnja 2014.

U sklopu kampanje za predsjedničke izbore, Josipović se na infantilan način namjerava upucati ljevici i desnici pa na velika zvona (uz pomoć svoje televizije, HTV) stavlja posjet rodnim kućama Tuđmana i Tita – izjednačujući ono što se izjednačiti ne da i ne može i ne smije. Njegova parola o bližoj povijesti nalik je na stripovsku grupu TNT (Tuđman naime Tito). Josipović u perfidnom stilu naravno podmeće i izjednačavanje u zločinima. Znači, i Tito i Tuđman su činili zločine. Bili su veliki ljudi, jako zaslužni, ali...eto, vuku se repovi. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 22. srpnja 2014.

U nakladi NIU Hrvatska riječ koja djeluje u Subotici kao jedna od institucija tamošnjih Hrvata, objavljena je 2012. vrlo poticajna knjiga eseja književnika Lazara Franciškovića, pod jednostavnim naslovom „Eseji". Knjigu je uredio i eseje izabrao poznati hrvatski književnik iz Subotice Milovan Miković. S posebnom radošću prikazujemo svako književno ostvarenje koje dolazi iz pera hrvatskih pisaca što žive u Srbiji kao pripadnici tamošnje Hrvatske nacionalne manjine. (Đ. Vidmarović)