Osvrt na izložbu riječju i slikom

U zagrebačkoj etno-galeriji „Hrvatska kuća: materina priča" (Preradovićeva ul. 31.), u prekrasnom izložbenom prostoru, otvorena je 26. lipnja 2014. izložba ukrajinske pučke umjetnosti, pod naslovom „Petrykivski rospis" (Petrikivska umjetnost, odnosno Umjetnost sela Petrykivka). Donator Izložbe je Oleksandr Dementijenko, a pokrovitelj zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Suorganizator Izložbe je i Veleposlanstvo Ukrajine u Republici Hrvatskoj, stoga je istu otvorio ukrajinski veleposlanik u Zagrebu, Nj. E. Oleksandr Levčenko. Njegovo je slovo otisnuto u vrlo ukusno opremljenom katalogu „Biser dnipropetrovske regije – Petrikivka divosvit".

Katalog zagrebačke izložbe pučke umjetnosti sela Petrykivka

Snažna tradicija pučke umjetnosti

U Ukrajini postoji višestoljetna tradicija pučkog slikarstva. Kada posjetite neka sela u ovoj zemlji, a ja sam imao prilike to učiniti u zapadnoj Ukrajini, ostajete zadivljeni činjenicom što su sve kuće oslikane i likovno ukrašene. Često sam, diveći se umjetničkoj darovitosti Ukrajinaca imao potrebu kazati i napisati, kako u Ukrajinci sve što dotaknu pretvaraju u umjetnost - svi slikaju, plešu, pjevaju, ukrašavaju kuće i sve što im je pod rukom, čudesno lijepim bojama oblikuju narodnu nošnju, pišu književna djela, sviraju na glazbene instrumente kojima je bandura kraljica, pa čak i najobičnije zdravice moraju imati kod njih literarnu nadgradnju.

Kada smo kod pučke dekorativne umjetnosti, poglavito slikarstva, tada se kod Ukrajinaca susrećemo s još jednim fenomenom: ovim se umjetničkim stvaralaštvom bave pretežito žene. Lijepo oslikana kuća, a još ljepši njezin interijer, uključujući predmete svakodnevne uporabe, posteljinu i odjeću, ponos je domaćica. Čak ni suludo i uništavajuće razdoblje boljševičkog terora nije uništilo potrebu ovih žena za ukrašavanjem svoga životnog prostora ( vidi sli. 1., 2.i 3.).

Sl. 1. Kraj IX. poč. XX. st.: Oslikaan kuća i gospodarske zgrade u selu Cibuljivka (Цибулівка) nekada u Podiljskoj guberniji, danas u Kamjanec-Podiljskom rajonu Hmeljnicke oblasti.

Sl. 2. Oslikana kuća u selu Petrjivka

Sl. 3. Kuća u selu Osikovo pleso.

Ukrajinski pučki umjetnici ne ukrašavaju samo vlastite kuće, već to čine i s gospodarskim zgradama, a neki i s vanjskim plohama uličnih stijena zidova svojih dvorišta. Pogledajte fotografiju (sl. 4.) takvog uličnog zida, kako bi smo uočili čudesnu ljepotu ovog jedinstvenog pučkog murala.

Sl. 4 a

Sl. 4. b. Oslikani vanjski zidovi dvorišta u Petrykivki

Sl. 5. Petrykivka: Oslikana dvorišna vrata

Umjetnici u Petrykivki rade u tehnikama ulja, tempere, gvaš, akvarelnim bojama, te keramičkim bojama s daljnjim paljenjem u keramičkim pećima.

Čitam:

„Dekorativno slikarstvo je tradicijski oblik umjetnosti koji je raširen u cijeloj Ukrajini. Do danas je zadržalo vodeće mjesto u stvaralaštvu narodnih umjetnika. Još u vrijeme Kijevske Rus'i narodni su umjetnici dekorativni slikarstvom ukrašavali interijere i eksterijere svojih nastambi, kneževske palače i ostalih velikaša, predmete za domaću uporabu, dječje igračke, oružje, glazbene instrumente i ostalo. Protegom mnogih stoljeća u raznim dijelovima Ukrajine stvorene su mjesne škole dekorativne umjetnosti, sa svojim osobitim oblikovanjem ornamentalnih motiva, vegetacije: cvijeća, drveća, stabala, plodova i tako dalje. Mnogo slikara prikazuju u svojim složenim kompozicijama životinje, ptice, ljude, krajolik, pri čemu se različiti ornamentalni motivi sjedinjuju s likovima bića i ljudi. Životinje, ptice, raslinje, cvijeće su specifični, kao prikazani realistički, tako i oblikovani maštom narodnih umjetnika". (poveznica).

Ne čudi činjenica što su upravo žene najveća imena ukrajinskog naivnog slikarstva i onog koje je nastalo pod utjecajem izvorne pučke umjetnosti. Navesti ću samo najznačajnija imena: Hana Sobačko Šostak, Katerina Bilokur, Marija Primačenko, Tetjana Pata i druge. Pomnijim uvidom u slikarstvo slavnog naraštaja koji je stvorio ukrajinsku slikarsku avangardu može se ustanoviti utjecaj izvorne pučke umjetnosti na mnoge od njih, prije svega na Hannu Sobačko Šostak, a zatim na velikog Kazimira Maleviča, Anatolija Petrickog i Eumena Pšečenka (Анатолий Петрицкий, Евмен Пшеченко).

Budući je ukrajinska avangarda iznjedrila rusku, a zajedno s njom izvršila snažan utjecaj na svjetsku slikarsku avangardu, poznavanje ukrajinskog izvornog slikarstva pokazuje se kao nužnost. U tom kontekstu zagrebačka izložba „Petrykivka dyvotsvit" dobiva na važnosti.

Ne samo vanjske stijene, ukrajinski pučki umjetnici ukrašavaju i unutrašnjost svojih kuća. Ovdje se može govoriti već o nacionalnom mentalnom sklopu. Vedre boje i cvjetni motivi, među kojima je onaj duboke starine što se zove „Drvo života", pomažu ljudima sačuvati životni optimizam, što je važno za ukrajinski narod koji je skoro cijelu svoju povijest izložen razarajućim nasiljima susjednih moćnijih država, uključujući i najstrašniji zločin genocida izvršen gladomorom 1932/33. godine. Smijemo postaviti tezu kako je pučka umjetnost u temeljima samobitnosti ovog naroda, a time i jedan od čimbenika njegovoga etničkog identifikacijskog koda.

Sl. 6. Oslikana peć u selu Olenjivka u Odeskoj oblasti (1958.)

Sl. 7. Kraj XIX. i poč. XX. st. Interijer kuće u selu Skaznici – Mogiljiv-Podiljski rajon u Vinickoj oblasti.

Sl. 8. Мarija Timčenko (M. Тимченко): „Ja sam s mamom slikanjem ukrašavala kuću"

Sl. 9. Mali kuhinjski ormarić s policama: drvo, ulje

Nekoliko je ukrajinskih sela steklo međunarodnu slavu zahvaljujući pučkoj umjetnosti. Među takva sela spada i Petrykivka u Dnjipropetrovskoj regiji.U Ukrajini se s pravom govori i piše o „fenomenu Petrykivka". Iz naraštaja u naraštaj umjetnički nadareni mještani ovog sela izrađuju oslikane predmete svakidašnje uporabe, namještaj, ukrasne predmete, uključujući i slike (vidi sl. 3.) . Mnogi od takvih radova postižu visoku umjetničku razinu u sferi dekorativne i dizajnerske umjetnosti.

Selo Petrykivka nalazi se na mjestu gdje rijeka Čaplinka utječe u rijeku Orel.

Petrikivski kraj podsjeća na našu Posavinu. Rijeka, pašnjaci, stoka, lijep uređene kuće, more zelenila i daljine ukrajinske stepe.

Pitoma rijeka Čaplinka

Seoska idila: krave na paši

Seoska idila: seosko dvorište. Puran i njegov harem

Priroda je u Petrykivskom kraju još očuvana i selo stoga ima svoju ruralnu draž. Već na ulazu putnika dočekuje lijepo oslikana tabla s nazivom sela. Na njoj je godina osnutka sela, te lik kozaka za kojeg povijest tvrdi da je dao ime selu. Ambijent je tipično ukrajinski. Tablom mještani upozoravaju i na svoju umjetničku slavu.

Svečano urešena tabla na ulazu u selo.

Da je riječ o selu pučkih umjetnika pokazuje dvojezična ukrajinsko-ruska tabla s nazivom mjesta, koja je kao cjelina umjetničko djelo.

Petrikivka / Petrikovka

Čitam:

„Najvažnijim središtem ukrajinskog dekorativnog slikarstva, gdje je stvorena i vlastita mjesna škola, je selo Petrykivka na Dnjipropetrovščini. Slike petrikivskih slikara i slikarica su improvizacije ispunjene lakoćom i virtuoznošću, najviše na biloj podlozi. Umjetnici koriste kistove koje su sami izradili, kako bi uljana boja, akvareli, tempere, ili gvaševi bili pomiješani s žumanjcima. Petrykivsko slikarstvo je poznat naširoko, ne samo u našoj zemlji, već i daleko iza njezinih granica.

U čemu leži tajna zahvaljujući kojoj njihovi radovi dosežu emocionalnu izražajnost. Na prvome mjestu, to je ono što je bitno bilo kojeg stvaralaštva: organizacija prostora. Glede petrykivske umjetnosti glavu ulogu ima organizacija prostora, ali ne kao mehanički zahtjev. U radovima boljih među njima bijela podloga dobiva poseban aktivitet. Treba kazati kako je bijela boja, na kojoj su stabla i lišće, cvijeće i pupoljci, prozirna. Glavna koloritna gama klasičnog petrykivskog slikarstva je crveno-zelena, te žuto-sinja". (poveznica)

Sl. 10 a

Sl. 10 b

Sl. 10. C Prekrasno izrađena ukrajinska „bulava" (buzdovan, kao simbol hetmanske vlasti)

Sl. 10.d: Posteljina

Najpoznatiji predstavnici petrykivske škole pučke umjetnosti

Jedan od najpoznatijih predstavnika petrykivskje škole pučkog slikarstva svakako je Fedir Panko (Федір Панко). Već u djetinjstvu pokazao je umjetničku nadarenost. Kao dječak u rodnom je kraju upijao ljepotu južnih stepa i neponovljivost narodnog slikarstva u rodnom selu. Kao umjetnik nastojao je osloboditi se isključivog oslonca na tradicionalne elemente. U prirodi nalazi obilje motiva i od njih stvara ornamentalne motive, niske od suncokretovih cvjetova, graha, hmelja, itd. Uzimajući iz realnog oblika ptica: pauna, pijevca ili fazana, on uspijeva uskladiti pojedine elemente i stvoriti oblik neke žar – pice.

Fedir Panko (Федір Панко) (1924.2007.)

Fedir Panko: Labudovi (1976.)

Tetjana Pata (Пата Тетяна Якимівна) (1884-1976).

Tetjana Jakimivna Pata (Тетяна Якимівна Пата), umjetnica dekorativnog slikarstva, dekorativne grafike, zaslužna umjetnica narodnog stvaralaštva Ukrajine (1962.).

Tetjana Pata: Cvijeće ("Квіти"), 1949.

Vira Ivanivna Pevlenko (Віра Іванівнa Павленко) (1912 – 1991), zaslužni umjetnik narodnog stvaralaštva Ukrajine.

Vira Pavlenko: Proljetni zvončići („Весняні дзвіночки") 1969.

Marta Ksenofontivna Timčenko (Ма́рфа Ксенофо́нтівна Ти́мченко) (1922. -2009.) — majstor dekorativnog slikarstva. Učenica Tetajane Pate i Kijevske škole narodnoga stvaralaštva. Specijalizirala oslikavanje porculana. Bila je laureat Šavčekivske premije, najvišeg priznanja u Ukrajini, a 2000. Prva je dobitnica novoustanovljene nagrade „Katerina Bilokur".

Marta Timčenko: Guske idu na rijeku (1985.-1992.) ("Гуси йдуть на річку")

Marta Timčenko: Pano s pticom (Панно з птахом). 1959.

Petrykivka - Laz

Nešto slično Petrykivki u Hrvatskoj se zbiva u selu Laz kod Marije Bistrice gdje se izrađuju dječje igračke kao oblik izvorne pučke umjetnosti („žveglice"), a koje su pod zaštitom UNECO-a kao nematerijalna kulturna baština čovječanstva. Naravno, u Petrykivki se oslikava širi spektar predmeta, slikarski dio je snažnije izražen nego u Lazu. I tehnika ukrašavanja je različita. Međutim, vedrina boja ukazuje na etnografsku bliskost Laza i Petrykivke (vidi sl. 11..,12.. i13.).

Sl. 11. Laz: drvene ptice – igračke za djecu

Sl. 12. Laz: Drvene svirale – igračke za djecu

Sl. 13. Laz: Drveni dječji stolići i stolice – igračke za djecu

Sličnost u estetskoj obradi drvenih igračaka za djecu iz Laza, nalazimo u ukrajinskom selu Javoriv (vidi sl. 14.).

Sl. 14.Javorivske drvene igračke „zabavke"

Prekrasne umjetnički oslikane predmete svakodnevne uporabe, ukrasne tanjure, posude, suvenire i tome slično umjetnici iz Petrykivke prodaju na tržnicama kao što to čine i oni iz hrvatskoga Laza (vidi sl. 15. i 16.).

Sl. 15. Lijepo oslikane predmete svakidašnje uporabe petrikivski umjetnici prodaju i na tržnici.

Sl. 16. Laz: dječje igračke na „štandu", prilikom crkvene svečanosti u Mariji Bistrici.

Petrykivsko pučko slikarstvo kao temelj na kojemu su stvarali najveći ukrajinski umjetnici

Pučka narodna umjetnost, poglavito ona kakva se njeguje u Petrykivki, izvorište je umjetničkog nadahnuća najvećih imena ukrajinske umjetnosti, kako one naivne, tako i akademske. Na prvome mjestu nalazimo Kazimir Maleviča, rodonačelnika ukrajinske slikarske avangarde, zatim ruske avangarde, a preko njih i avangardnih slikarskih pokreta u cijelom svijetu.

Kazimir Severinovič Maljevič (ukr.Малевич Казимир Северинович, rus.Казимир Северинович Малевич, Kijev, 23. veljače1878. - Sankt Petersburg, 15. svibnja1935.) bio je ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ukrajinske, te ruske avangarde.Njegov otac bio je upravitelj tvornice šećera.

Njegova obitelj se puno selila, tako da je mladi Kazimir često boravio u selima sa plantažama šećerne trske, daleko od velikih gradova. Do 12. ili 13. godine nije znao baš ništa o profesionalnim umjetnicima, iako ga je u djetinjstvu okruživala seoska umjetnost. Uživao je u seoskom tkanju, te u dekoriranim zidovima i stajama. Sam Maljevič bio je u mogućnosti da slika seoskim silom. U Kijevu je od 1895. pa do 1896. studirao crtanje.

Kao ilustraciju, bez dublje analize, predstavljamo nekoliko Malevičevih radova koji otkrivaju snažan utjecaj ukrajinske pučke umjetnosti.

Kazimir Malevič: Žeteoci. Oko 1912.-193. Papir, olovka, akvarel, gvaš. 43, 5х56см

Kazimir Malevič: Žetelica, (1909.)

Hana Sobačko-Šostak (Соба́чко-Шоста́к Га́нна) (1883.-1965.) — majstor dekorativnog slikarstva. Rođena u selu Skopci (danas Veselinivka) na Kijivštini.

Hana Sobačko Šostak: Dar zemlje (1911.)

Hana Sobačko Šostak: Žar - ptice

Marija Oksentijivna Primačenko (Марія Оксентіївна Примаченко, таkođer i Приймаченкоu nekim dokumentima) Rodila se 30.prosinca 19089 u selu Bolotnja u Kijevskoj oblasti, gdje je i preminula 18. kolovoza 1997.). U svijetu najpoznatija naivna slikarica. Laureat je prestižne Ševčenkivske premije, a 1970. ovjenčana titulom „Narodna umjetnica Ukrajine".

Marija Primačenko: Cvijeće za mir (Квіти за мир) (1965.)

Marija Primačenko: Djevojka-Ukrajinka (Дівчина-українка) (1965.)

Marija Primačenko: Srake – Biloboke (Сороки-Білобокі) (1967.)

Zaključak

Zagrebačka izložba pučke umjetnosti poznatoga ukrajinskog sela Petrykivka kulturni je događaj vrijedan pažnje. Tim više što o ukrajinskom narodu i njegovoj kulturi u Hrvatskoj se malo piše i malo znade. A ishodište nam je zajedničko, povijest slična, borba za nacionalnu slobodu skoro istovjetna. Zbog toga preporučam svim čitateljima Portala HKV da posjete ovu izložbu.

Đuro Vidmarović