Detalji

Objavljeno: 16. veljače 2016.

Širenje inicijative Jadran-Baltik na Crno more znači gradnju te priče isključivo na proturuskom naboju i njezino razvodnjavanje uključivanjem zemalja pravoslavnoga kulturnog kruga. Uključivanje pak Crne Gore, a pogotovo Srbije u tu inicijativu u suprotnosti je s hrvatskim interesima. U bilo kojoj asocijaciji sa Srbijom Hrvatska će uvijek imati goru poziciju, a što je pokazala sva povijest 20 st. U tom smislu Hrvatska se treba što žurnije uključiti u Višegradsku skupinu i tako izići iz mraka balkanske krčme. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 15. veljače 2016.

Očito se pretpostavlja kako bi Papina odluka o odlaganju kanonizacije bl. Alojzija Stepinca mogla pridonijeti „pomirenju dviju Crkvi, dvaju naroda i dvije države“. Onaj tko tako razmišlja griješi (a čini se da tako razmišlja Nuncij), jer takva bi odluka donijela novo i veliko opterećenje u „odnosima dviju Crkvi, dvaju naroda i dvije države“. Ti se odnosi neće poboljšati ponižavanjem hrvatskog naroda, a ovo što je do sada učinjeno oko kanonizacije već je doživljeno kao nepravda. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 15. veljače 2016.

Hrvatska radiotelevizija je državna televizija, znači televizija države koja je u Ustavu definirana kao nacionalna država hrvatskoga naroda (i svih ostalih građana, naravno). Nacionalna televizija. Takva televizija ne može i ne smije biti u raskoraku s osjećajima hrvatskoga naroda, ne može ga i ne smije iritirati na ponekad ponešto ublažen način, ali sličan srpskim „Novostima“. Hrvatska radiotelevizija nije privatna ni nezavisno servisna toliko da se može otrgnuti nadzoru Hrvatskoga sabora. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 11. veljače 2016.

Lajoš Škrapić je pokopan 12. veljače 2016. na groblju u rodnome Petrovom Selu. Njegovom smrću gradišćanski Hrvati u Mađarskoj su izgubili svoga velikog zaljubljenika u dragu materinsku riječ, a cijeli hrvatski narod izgubio je pjesnika rodoljuba, pripadnika stare etničke manjine čiji su predci prije 28 naraštaja napustili rodnu hrvatsku zemlju i naši utočište u dalekim mađarskim krajevima, izvan dosega osmanlijskih jatagana i vlaških pljačkaša-akindžija. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 08. veljače 2016.

Upravo smo, tek u početnoj fazi, svjedoci kraha patriopata koji su sustavno trovali hrvatski narodni život i osjećaje pretežitoga dijela pučanstva u Hrvatskoj. U ovom su trenutku oni na cesti i u malim gomilicama cirkusiraju pred Saborom, ali se njihovi korifeji i dalje nalaze u zgradi Hrvatskoga državnog sabora pa nastavljaju iritirati narod, uz pomoć i nadalje odanih im državnih i komercijalnih medija. I uz ponekad neočekivanu pomoć još nesigurnih novih vlastodržaca. (hh)

Detalji

Objavljeno: 08. veljače 2016.

Park prirode Lonjsko polje javna je ustanova od posebnog značenja, ne samo za Republiku Hrvatsku već i za Europu. Ovo veliko močvarno stanište bogati je bio-ekološki rezervat i rezervoar vode za cijelo područje. No Lonjsko polje nije samo biološki, hidrološki ili geomorfološki fenomen. Lonjsko polje je odredilo način života, tj. kulturne specifičnosti pa i svjetonazorske sadržaje brojnom pučanstvu koje je živjelo unutar njega ili na njegovim rubovima. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 06. veljače 2016.

Ako se ministru može prilijepiti lažna optužba za fašizam, vađenje izjave iz konteksta, onda smo svi mi fašisti. Onda živimo u doba novog verbalnog delikta, montiranih optužnica i nove snishodljivosti spram pritisaka izvana. Hrvatska je oduvijek imala i izdajnike i neprijatelje, kao što ih ima svaka zemlja. Nije slučajno prvi hrvatski predsjednik uzeo kao doživotnu ne neku ekonomsku, niti zemljopisnu nego političku krilaticu: "Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što" jer ju nam kradu, razaraju, otimaju i kleveću. (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 04. veljače 2016.

Jedna od rijetkih „ozbiljnih“ tema koje su se tijekom izmjene vlasti pojavile u hrvatskim medijima bila je sudbina prijedloga reforme nacionalnih kurikuluma kojima bi se obuhvatilo cjelokupno srednje školstvo u Republici Hrvatskoj. Bilo je zanimljivo pratiti koliko je, danas opozicijskim političarima i medijskim centrima moći, bilo važno ovu reformu zadržati na kolosijeku i nakon promjene vlasti. Motive nije teško pogoditi. Kako danas školujemo djecu, takva će Hrvatska biti za dvadesetak godina. (M. Glunčić, O. Barišić)