Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2010.

Koliko sam shvatio iz reakcija slavonske stranke, po tumačenju zagrebačkog Županijskog suda suvremena Republika Hrvatska postoji tek od 15. siječnja 1992. Vrhovni sud u istom predmetu pomiče datum nastanka moderne hrvatske države na 8. listopada 1991. Čemu služe ti datumi u svezi sa suđenjem jednom hrvatskom generalu? Hoće li hrvatsko sudstvo neizravno ili izravno reći da prije tih datuma hrvatski narod nije ni jednim političkim činom ili pravnim aktom obznanio samoodređenje? Hoće li reći da prije tih datuma Hrvati nisu mogli legalno i legitimno braniti svoju zemlju od oružanih četničkih parapostrojba? Hoće li reći da su hrvatska policija i Zbor narodne garde bili parapostrojbe, da su hrvatski dragovoljci bili izvan zakona? Hoće li reći, karikiram do kraja, da je do tih datuma jedina legalna vojna sila bila JNA i da je njoj trebalo prepustiti uredovanje. Hoće li reći da su hrvatski branitelji do toga datuma bili podložni isključivo jugoslavenskim zakonima i da su dakle Hrvati do tih datuma pobunjenici protiv međunarodno priznate države SFRJ.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2010.

Gospodin Zdravko Živković živi u Donjem Miholjcu. Pripada skupini pjesnika-amatera kojih u ovom prekrasnom slavonskom gradu ima toliko da su oformili dvije pjesničke udruge. Za razliku od mnogih amatera, Živković se trudi napredovati u književnom zanatu i postići što višu estetsku relevanciju svojih stihova. To se očituje u zbirci «Zaljubljeni vjetar» (Donji Miholjac, 2009.) koju predstavljamo. Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa: «Ljubav»; «Misao»; «Domovina» i «Vjera». Iz navedenih naslova, kao i iz naslova cijele zbirke, naslućuje se njezina predmetno-tematska usmjerenost. Središnji naslov upućuje na autorovo oslanjanje na misao Miguela de Unamuna: «Pustite me da sanjam, ako je taj san moj život – ne budite me!» (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2010.

O knjizi stanovite gospođe koja je uz pomoć Ministarstva kulture RH objavljena u Zagrebu, već sam pisao na temelju površnoga uvida u tekst. No budući da je padala nesnosna kiša i budući da HKV namjerava uskoro tužiti rečeno ministarstvo koje funkcionira na temelju hrvatskosrpskog sporazuma Biškupić-Višnjić, našao sam vremena pozorno pročitati prvih 125 stranica. Kada je kiša prestala i ja sam se prestao smijati, ali i odlučio tu dobru zabavu podijeliti s čitateljima portala.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 19. rujna 2010.

Već mjesecima trese se cijela država oko slučaja Polančec, a vertikale hrvatskoga društva poput Radimira Čačića tim povodom drže nam prodike o savjesnom poslovanju i moralnosti u upravljanju državnom imovinom. Mnogi već vide i cjelokupni HDZ-ovu vrhušku na optuženičkoj klupi i formalni povratak na vlast SDP-a i HNS-a. Nije da nam je baš puno stalo do HDZ-ove vrhuške, ali u ovoj histeriji borbe protiv korupcije svakodnevno raspirivanoj preko stranica hrvatskoga istraživačkog tiska zanimalo nas je zbog čega se ujutro u uredima vode žučni razgovori tijekom ispijanja kavica, a navečer u gostionicama lupa šakom po stolu zažarenih očiju. Svi sve kao znaju, međutim kada ljude upitate što je to konkretno Polančec napravio na licima se pojavljuje zbunjenost. Pa, piše u novinama najčešći je odgovor.(mm)

Detalji

Objavljeno: 17. rujna 2010.

Pred Višim sudom u Beogradu započeo je postupak za rehabilitaciju zapovjednika tzv. Jugoslavenske vojske u otadžbini generala Dragoljuba Draže Mihailovića, koga je vojni sud proglasio krivim za izdaju i ratne zločine, nakon čega je bio streljan 17. srpnja 1946.g. Zahtjev za rehabilitaciju podnijeli su njegov unuk Vojislav Mihailović, Srpska liberalna stranka, dio društava političkih zatvorenika i pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini. Neovisno o tome kakav će biti ishod ovoga postupka, sam je četnički pokret u Srbiji već rehabilitiran. Naime, pripadnici četničkog pokreta po svim su pravima izjednačeni s pripadnicima partizanskog pokreta, tako da Srbi danas ponosno ističu kako su u vrijeme Drugoga svjetskog rata imali "dva antifašistička pokreta". Srbija je tim potezom onemogućila daljnje podjele unutar srpskoga naroda, a kako "međunarodna zajednica" ne vidi nikakav problem u rehabilitaciji četnika, već, štoviše, dijeli odlikovanja "đeneralu" Draži, to je Srbija tim potezom još dodatno učvrstila svoj međunarodni ugled "antifašističke zemlje".(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 15. rujna 2010.

Ivo Balentović, pjesnik, novelist, romanopisac, pisac za djecu, književni prevoditelj, urednik, novinar, stradalnik... rođen je 25. travnja 1913. u Županji, gdje je i preminuo 2001. godine. Nakon svršene srednje škole, bavi se novinarstvom i publicistikom. Između dva svjetska rata surađivao je, između ostaloga, u "Jutarnjem listu" i Hergešićevu "Obzoru". Kao književnik s koji je obećavao pojavio se 1936. s knjigama «Život za opanke» i Krvavi ples (pjesme, 1939). Posljednje Balentovićevo djelo — Pogled preko ramena (novele i kratke priče) pojavilo se u nakladi SN Privlačica d. o. o., Vinkovci 2001. Početkom drugog svjetskog rata radi kao radijski novinar, objavljuje i u "Hrvatskom narodu", zatim od konca 1942. do kraja rata kao politički neangažiran slobodni novinar radno boravi u Bugarskoj, mahom u Sofiji. Već potkraj lipnja 1945. ponovno je u Zagrebu. Iz životopisa pisana vlastitom rukom, iz tog vremena, izdvajamo piščevo svjedočanstvo: "I njemu, u daljnjem toku, otkidoše od biografije dvije tisuće dana izgubljenih i nepovratnih. Poslije, pedesetih godina, s povratkom u 'normalni život' susreti s procesijom ograničenja i neprilika: izmišljanje optužaba, podvale u tisku na koje ne možeš odgovoriti, blaćenje imena, ignorancija, zatvorena vrata izdavača i redakcija, primitivne ali pogubne podvale..." (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2010.

Ovih dana hrvatski mediji opširno su izvijestili o odlasku Ive Sanadera u SAD. Bivši bi premijer trebao naći nešto znanstvenog mira na prestižnom Institutu Harriman prestižnog Sveučilišta Columbia u New Yorku, daleko od Republike Hrvatske, gdje će predvoditi novoosnovanu znanstvenu skupinu s temom „Dovršetak integracija jugoistoka Europe u EU". Koliko je poznato, dosadašnji doprinos Ive Sanadera svjetskoj znanosti je minoran, osim ako se tu ne ubrajaju predavanja poput onoga na Oxfordu sa samohvalom zbog smanjenja hrvatskog nacionalizma na minimum, ili u Izraelu predstavljen izum „nove paradigme hrvatskog patriotizma, koja uključuje sve hrvatske građane, bez obzira na njihovo političko, vjersko ili etničko zaleđe". Za odgovor na pitanje u kojem smjeru bi na Institutu Harriman mogao ići daljnji znanstveni razvitak dr. I. Sanadera moglo bi biti znakovito i predavanje Vjerana Pavlakovića, docenta Riječkog sveučilišta, najavljeno na istom institutu za 16. rujna od 12 do 13.30 sati.(mm)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2010.

Posljednjih su dana hrvatski mediji donijeli mnogobrojne članke o mesu kojeg uvozimo i jedemo. Mediji optužuju mesnu industriju, loše zakone i propise i njihovo neprovođenje, mesna industrija prijeti tužbama. Oglasilo se naravno i ministarstvo poljoprivrede. Dočekali smo i izjavu predsjednice Vlade Jadranke Kosor: «Pokrenut ćemo inspekcijski tsunami u mesnoj industriji!». Upravo ta izjava simbolizira njenu vladavinu, kao i vladavinu njenog prethodnika i prethodnika njenog prethodnika.(djl)