Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2009.

Prošli tjedan, nakon objavljivanja vijesti kako su nakon jednogodišnje slovenske blokade pristupni pregovori Hrvatske s Europskom unijom pomaknuti s mrtve točke, događaji su se izmjenjivali kao na tekućoj traci. Predsjednica Vlade ustvrdila je prvo jedno, njezino Ministarstvo vanjskih poslova priznalo je onda nešto sasvim drugo nakon čega se digla velika prašina, a iz cijele gužve, na kraju, javnost teško da je mogla shvatiti što se u ime Hrvatske zaista i dogovorilo. A ako je to bio glavni cilj hrvatskih pregovarača onda se slobodno može reći i da su uspjeli u svom naumu. Jedino što su pri tome zaboravili je kako svaka, pa i hrvatska javnost čak i kada ne zna točno o čemu se radi, ne voli da ju se ovako očito vuče za nos. Vladajuća garnitura ovim potezom još jednom je pokazala da se od nje baš ništa novoga ne treba očekivati. A je li to onda uspjeh, što se nas tiče, najbolje je vladajućima ostaviti na brigu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2009.

Totalitarne sustave dvadesetog stoljeća - komunizam i nacional-socijalizam - karakterizirao je, među ostalim obilježjima, i monopolistički nadzor nad sredstvima javnoga priopćavanja i komunikacije. Taj je nadzor vladajućem establišmentu omogućavao djelotvornu ideološku indoktrinaciju i političku propagandu u svim sfera društvenog života. No budući da su ti sustavi posjedovali i monopol nad sredstvima prisile i bili obilježeni policijskim terorom i nasiljem, monopol nad medijima bio je samo jedan od kotačića koji su jamčili njihovu egzistenciju. Vladajućima pritom nije bilo toliko bitno ono što ljudi misle, koliko ono što rade. Ljudi se, dakle, nisu morali nužno slagati s vladajućom politikom, ali sve dok su izvršavali ono što se od njih tražilo, bili su uglavnom sigurni.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2009.

Povodom godišnjice smrti dr. Juraja Njavre (15. rujna 2008.) iz Hrvatskog slova donosimo prigodan članak Mladena Pavkovića objavljen u tom listu prije godinu dana. Riječ je o zanimljivom osvrtu, odnosno kratkom životopisu velikoga čovjeka i Hrvata. Ime dr. Njavre danas je, a tako će uvijek i ostati, jedna od glavnih asocijacija na borbu za slobodu i žrtvu koju je u Domovinskom ratu na svojim leđima ponio grad Vukovar. "Krajem kolovoza 1991. podrumski prozori pojedinih zgrada zaštićivani su vrećama punim pijeska ili drvima, daskama, gumama, krpama, svime što bi moglo zaustaviti gelere ili metke. Prilikom takvog postavljanja vreća na prozore u Borovo Commercu, na dojavu pete kolone od minobacačke granate poginulo je više ljudi, a među njima i jedno dijete. Sve ukupno je u Vukovaru od granata stradalo gotovo 80 djece. Najmlađe dijete koje je ubijeno imalo je šest mjeseci. Živjelo je s roditeljima na Mitnici" - pričao je ovaj legendarni doktor, koji je zajedno s dr. Vesnom Bosanac predložen i za Nobelovu nagradu za mir. "(M.Pavković)

Detalji

Objavljeno: 17. rujna 2009.

Središnji Dnevnik Hrvatske televizije, čiji voditelji manje-više pripadaju istom svjetonazoru kao i Mesićevi savjetnici, nije imao sreće s izvještavanjem o svečanosti u Udbini. Ondje je pred gotovo dovršenom Crkvom hrvatskih mučenika misu predvodio monsignor Štambuk, biskup hvarski, brački i viški, te je u propovijedi (shodno imenu) bio slobodan reći i ovo: «Ne bi li bilo normalno da predsjednik Hrvatske bude katolik.» Refleksom stečenim u informativno-političkim tečajevima, voditelj Đurica je suptilno prikazao tu misao kao blasfemičnu, očekujući da će dobiti veliku potporu njemu sličnih stranaka i osoba, što se međutim do svršetka nedjeljnog Dnevnika nije dogodilo, pa mu je dobro došlo i priopćenje do sada nepoznate omladinske organizacije. Budući da je na nesreću melodiozni Đurica i u ponedjeljak vodio Dnevnik, nakon cijeloga dana već očajnoga iščekivanja da njemu slične osobe i stranke ipak pošalju priopćenje protiv Štambuka i Crkve uopće – bio je prisiljen priznati da su on i omladinska organizacija jedini tako kruto shvatili biskupove riječi, no ipak je doveo pred ekran mladića ošišanog na mudžahedinski način, koji je u kameru ponovio da se radi o protuustavnom činu. (H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 15. rujna 2009.

Ovih dana posebice je zanimljivo pratiti zbivanja oko prosvjeda u organizaciji Hrvatske udruge sindikata (HUS), održanih u više hrvatskih gradova. Iako su medijski pokrovitelji ove sindikalne akcije ulagali puno nade u njezine rezultate, najavljujući mjesecima unaprijed vruću političku jesen, ispalo je na kraju po onoj - tresla se brda, rodio se miš.(mm)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2009.

Jadranka Kosor i Borut Pahor dosad su se, vezano uz neriješena hrvatsko slovenska (granična) bilateralna pitanja, odnosno slovensku blokadu hrvatskih pregovora za ulazak u EU sastali dva puta otkako je hrvatska premijerka stupila na dužnost. Na prvom sastanku u Trakošćanu 31. srpnja dvije su zemlje dogovorile okvirni plan prema kojem bi se do kraja ove godine moglo pronaći rješenje graničnoga spora i blokade hrvatskih pristupnih pregovora. Drugi susret dogodio se 11. rujna u Ljubljani, a nakon kojeg je i jedna i druga strana ustvrdila kako je «okvirni dogovor» i postignut. Kratki sažetak «dogovorenog» glasio bi otprilike ovako: Hrvatska nije odstupila od svojih uvjeta, a Slovenija je zadovoljna hrvatskim prijedlogom i spremna prestati blokirati pristupne pregovore. Je li tome odista tako, djelomično se može iščitati iz pisma koje je Jadranka Kosor, vezano uz dogovor Kosor-Pahor, uputila Predsjedništvu Vijeća EU, kao i onoga kako slovenska strana javno tumači zadnji dogovor.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2009.

Predsjednik HR na odlasku i dalje proizvodi izjave, originalne ili po naputku svojih savjetnika, o čijoj je provenijenciji sve poznato. Tako reče neki dan da su ideologije nepomirljive, što je otprilike točno. No o kojim to nepomirljivim ideologijama govori, ne kaže uvijek izrijekom, ali se podrazumijeva. Očito je da Mesić i njegovi savjetnici, izgubljeni u vremenu, i dalje žive u prošlosti, te žele reći: naša, komunistička ideologija nepomirljiva je s vašom, fašističkom i nacističkom ideologijom. Čak i u tom razmišljanju koje uopće nema temelja u hrvatskoj modernoj zbilji, postojao bi jedan bitni nesporazum. Naime, komunistička i fašistička ideologija su i te kako pomirljive jer obje imaju u temeljima nasilje i nečovječnost, obje su totalitarne ideologije, te ako se skinu crvene i crne krpe – ispod njih su iste zablude, ista nesreća i isto zlo. (H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 13. rujna 2009.

Prije desetak dana u Izraealu je umro dr. Amiel Shomrony, rođen u Zagrebu kao Emil Schwarz. U teškim vremenima Drugoga svjetskog rata bio je tajnik zagrebačkog nadrabina dr. Shaloma Freibergera i njegov posrednik i veza s nadbiskupom Alojzijem Stepincem. Kao izravan svjedok pomoći i skrbi koju je Nadbiskup pružao židovskoj zajednici u Zagrebu i tadašnjoj NDH Shomrony se godinama u Izraelu neumorno zalagao za istinu o blaženom kardinalu. Dva puta je u Yad Vashemu pokretao postupak za priznavanje Alojzija Stepinca pravednikom među narodima i uvijek je isticao njegove zasluge za spašavanje velikog broja hrvatskih Židova.(M.Međimorec)