- Detalji
Ovog utorka, prikazivanjem filma «Sutjeska» započeo je ciklus, kako je na HRT-u predstavljen, «antifašističkog filma». S HRT-a kažu kako ovime žele promicati svijest o antifašizmu te da za ove filmove postoji veliki interes gledatelja. "Partizanski film je autentični autohtoni izraz antifašizma i nema razloga da ga se diskriminira", smatra scenarist Ivo Štivičić koji razdvajanje partizanštine od antifašizma vidi kao "apsolutni idiotizam". (Idiotizam je – također očito – širok i rastezljiv pojam...) Inače, idući utorak na rasporedu je 'Most' Hajrudina Krvavca, a onda vjerojatno slijede 'Valter brani Sarajevo', 'Neretva', 'Doktor Mladen', 'Diverzanti', 'Mali vojnici' i 'Kozara'. Pa iako se autor ovih redaka ne smatra vrsnim poznavateljem filmske umjetnosti, ipak može ustvrditi kako je pogledao značajan broj filmova, svih ili gotovo svih žanrova. Bez obzira na to, ovaj «antifašističko-partizanski» malo mu je nepoznat ili bolje rečeno nejasan. Nije li ova vrsta filmova za vrijeme Jugoslavije spadala u propagandno-promidžbeni program ili drugim riječima instrument za kolektivno ispiranje mozgova?(mmb)
- Detalji
Po odjecima u strogo kontroliranim medijima teško bi se moglo zaključiti o značaju (karakteru) i značenju skupa održanog u «Lisinskom» u subotu, 7. studenoga. Skromno spominjanje u tisku, ili prešućivanje, nezainteresiranost komercijalnih televizija i prilog u Dnevniku HTV-a koji je događaju dao dostojnu minutažu, ali i stanovitu tendencioznost. Naime, neupućeni su mogli dobiti dojam da se radilo o skupu ljudi iz nekih prošlih vremena, i to pretežito iseljenika i hrvatskih građana iz BiH, što nije točno. Došli su ljudi iz svih krajeva Hrvatske i nisu došli uzalud. Bili su nazočni jednostavnoj, domoljubnoj prezentaciji kandidata za predsjednika RH, dr. Miroslava Tuđmana, sukladno njegovoj ozbiljnosti, ali i novčanim mogućnostima koje su znatno manje od «proračuna» kandidata velikih stranaka ili nezavisnih kandidata koji koriste logistiku svoga sadašnjeg položaja.(H.Hitrec)
- Detalji
Za ovaj članak bacili smo se u trošak i u nedjelju kupili čak pet dnevnih novina: 24 sata, Večernji list, Jutarnji list, Novi list i Slobodnu Dalmaciju. Kupili bi još sigurno Vjesnik i Glas Slavonije ali ove novine ne izlaze nedjeljom. Zanimalo nas je kako su hrvatske tiskovine nakon službenog početka predizborne kampanje popratile predizborni skup Miroslava Tuđmana u Lisinskom, kao jedinom organiziranom i najavljenom velikom predizbornom događaju toga dana.(mm)
- Detalji
Glazbeni život u Hrvatskoj cvate, nema sumnje. Nešto u zabavnoj glazbi ipak i očito nedostaje – stanoviti pjevač J. Štulić. Kada su svi već zaboravili na nj, a novi naraštaj nikada nije ni čuo za Štulića, jugoslavenski mediji u Hrvatskoj napravili su cijeli projekt kako pjevača povratiti u Zagreb. Zašto baš Štulića? Jer su mediji poskočili od radosti nakon Štulićevih izjava zašto se ne vraća iz niske zemlje. Te su izjave isprva bile maglovite, ali se bit već mogla razumjeti. Zaredao je niz napisa o Štuliću, proglašen je maltene legendom, zvali su ga u zagrebačku Arenu itd. Onda je Štulić vrlo jasno izjavio da ne želi doći u okupiranu zemlju. I što se onda dogodilo? Odlazeći Mesić nudi mu hrvatsku putovnicu i hrvatsku dobrodošlicu. Pa ako se slaže sa Štulićem, znači da se Mesić smatra predsjednikom okupirane zemlje, da dakle drži kako je valjda Hrvatska vojska okupirala Hrvatsku, ili još preciznije – da su Hrvati okupirali Hrvatsku.(H.Hitrec)
- Detalji
Dragi tata, prošao je i 23. dan od kada te nema. Nedavno bi proslavio svoj 44. rođendan. Bože, pa tek sada shvaćam da ti nisi bio star. Oni sijedi pramenovi na tvojoj kosi i ona dva sjeda roga na bradi, bili su to tek znaci briga koje si nosio. Kao da si čekao "punoljetnost" države da odeš, ironično, zar ne? Tako davno se čini ta 91'. Godina koja je promijenila sve nas, a vas branitelje najviše. Bio si dobar čovjek i odličan otac, ali počeo si se "gasiti". Baš kao i mnogi. Iščezavao si pred našim očima, tako potiho a opet tako radikalno, oštro, duboko. Gubio si na kilaži, borio se sa dijabetesom, sa glavoboljama, PTSP-om, otkazivanjem bubrega, moždanim udarom, da bi ti naposljetku srce doslovce "puklo" i jednostavno si otišao. Znao si gdje odlaziš - na neki, zasigurno, bolji, pošteniji svijet.(pollitika.com)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Donedavni ministar gospodarstva i potpredsjednik hrvatske Vlade Damir Polančec progovorio je o svojoj ostavci, bolje reći, nije zašutio, što bi bilo za očekivati uzevši u obzir stanje u hrvatskoj državi i medijima. Damir Polančec otišao je sa svojih funkcija nakon, ne prvog niti nažalost posljednjeg, orkestriranog medijskog progona. Da ne bude zabune, nije nam namjera braniti Damira Polančeca, o njegovoj ulozi i možebitnoj krivici u aferi oko dionica Podravke trebalo bi odlučivati isključivo mjerodavni i, što nisu, nezavisni istražiteljski i sudski organi hrvatske države. Namjera nam je istaknuti građansku hrabrost g. Polančeca, budući da je za ono što je rekao u intervjuu HTV-u u današnjoj Hrvatskoj svakako potrebna hrabrost.(djl)
- Detalji
U tekućem prijedlogu Promjena Ustava Republike Hrvatske HDZ napušta Članak 141 Ustava popularno nazvan „Tuđmanova tvrđava“. Taj članak utvrđuje da pozitivni ishod referenduma o udruživanju ili razdruživanju zahtjeva većinu od ukupnog broja birača. Zamjenjuje ga se znatno slabijim zahtjevom da je za to dovoljna većina birača koji su glasovali u RH uz uvjet da je glasovala većina od ukupnog broja birača. Ugrubo, sada je za ostvarivanje ambicija određenih političkih struktura dovoljna podrška četvrtine biračkog tijela, jer sve ukazuje da na polovicu ni izdaleka ne mogu računati. Mnogi dobronamjerni ljudi u Hrvatskoj ipak su skloni tolerirati takvu nedemokratsku promjenu Ustava u nadi da će bijegom u Europsku Uniju Hrvatska napustiti „region“ eufemistički nazvan Zapadni Balkan (jer Istočnog Balkana zasad nigdje nema). Pri tome nažalost previđaju da ih Zapadni Balkan može dočekati i u Europskoj Uniji, što ih pak ne bi trebalo čuditi sjete li se da su autori tog koncepta među glavnim političkim nosiocima Europske Unije.(Akademik S.Barišić)
- Detalji
Sva istina koja je u zadnje vrijeme vezano uz prijedlog arbitražnog sporazuma sa Slovenijom izbila na površinu, sažeta jednom jedinom rečenicom glasila bi – katastrofa. Katastrofa u smislu izgledne mogućnosti gubitka teritorija, i morskog, ali i kopnenog, budući da će arbitraža, a ne Međunarodni sud, odlučivati i o kopnenoj granici. Katastrofa zbog primjene takozvanog načela pravičnosti koji u odnosu na norme međunarodnog prava ( koje u ovome slučaju itekako idu na ruku Hrvatskoj), znači najobičniji lov u mutnome. Katastrofa zbog točke 3b sporazuma koja spominje takozvani «junction», odnosno formulaciju da arbitražni sud odlučuje o 'spoju' ('dodiru') Slovenije s otvorenim morem, što je pak jedino moguće učiniti određivanjem prolaza ili koridora. A to je pak moguće jedino na način da Hrvatska ustupi dio svog teritorijalnog mora, dna i podzemlja. Sporazum dakle u cjelini predstavlja dno dna ispod kojeg se dublje ni ne može potonuti. Stoga se u ovako teškoj, neizvjesnoj i nadasve po hrvatske teritorijalne interese presudnoj situaciji opravdano postavlja pitanje postoji li neka slamka spasa za koju bi se mogli uhvatiti, odnosno neka moguća konstrukcija koja bi danas mogla predstavljati realnu šansu da Hrvatska ipak jednim potezom pera ne ostane bez dijela teritorija.(mmb)
- Detalji
Rijetko se kada događa, kao sada u slučaju HDZ-a, da je netko na vlasti a da zapravo više ne odlučuje ni o čemu. Dovoljno je samo vidjeti kako se u izvještajima i komentarima na javnoj televiziji novinari odnose prema Vladi RH s potpunim prezirom, ne pokušavajući više ni glumiti nekakvu "objektivnost" i "profesionalnost". Istina, počevši kao pokret, a nastavivši kao stranka, HDZ je imao uspona i padova još za vrijeme prvog predsjednika Tuđmana, ali je uvijek vladao Hrvatskom. Kako god hoćete, dobro ili loše, ali smo svoju državu dobili. Danas su HDZ i njegova Vlada spali tek na servis raznovrsnih interesa, opslužujući ucjenjivače i muljatore, kako u zemlji tako i u inozemstvu, ubrzano zadužujući Hrvatsku mimo svakog nacionalnog interesa.(mm)
Potkategorije
H. Hitrec 1377
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.