- Detalji
Iz Slobodne Dalmacije prenosimo razgovor s Antom Dolićem koji je, barem prema novinskim napisima, nakon što je bio među prvim osnivačima upravo izbačen iz HDZ-a. Inače, Ante Dolić se svojedobno bio potpuno povukao iz politike, a nakon više od deset godina u nju se vratio prihvativši angažman u Klubu utemeljitelja HDZ-a, gdje je bio izabran na funkciju predsjednika Središnjeg vijeća. U javnosti je bilo dosta dvojbi predstavlja li osnivanje Kluba utemeljitelja HDZ-a povratak temeljnim vrijednostima ove stranke, što je više puta dala sugerirati sama Jadranka Kosor. No, Dolićev slučaj pokazuje da su puno vjerojatnije u pravu bili oni koji su Klub utemeljitelja HDZ-a shvatili kao marketinški trik pred još jedne izbore s kojim bi se opet zaigralo na uvijek tinjajući nadu Tuđmanovih glasača da se unutar HDZ-a može nešto promijeniti.(mm)
- Detalji
Priča o nestanku spomen-ploče o agresiji na kulturnu baštinu grada Zadra tijekom Domovinskog rata, a o čemu smo izvijestili prije dva dana, dobila je svoj nastavak. Prema pisanju zadarskog portala 057info, policija je već utvrdila da je ploču skinuo S. R. s obrazloženjem kako "je ona vlasništvo udruge kojoj je on na čelu". Međutim, ovo obrazloženje zapravo nimalo ne objašnjava zašto je trebalo skinuti spomen-ploču, kao da nečije vlasništvo ili ne vlasništvo ima nešto s tim. Umjesto toga ostaje samo konačni rezultat. A to je da je spomen-ploča s istinom o teškim stradanjima Zadra tijekom Domovinskoga rata maknuta sada već po drugi puta.(mm)
- Detalji
Iako smo mislili da nas hrvatsko pravosuđe ne može više ičim iznenaditi prevarili smo se. U trenutku kada se naša politička elita navodno insistira na raščišćavanju nezakonitih bogaćenja pa se čak i u Ustav guralo nezastarijevanje nezakonitosti tijekom pretvorbe, za novi biser koji otkriva što je naša prava stvarnost pobrinulo se vijeće zagrebačkoga Županijskog suda. Ono je jednoj osobi iz kaznene evidencije dalo izbrisati osudu na dvanaestogodišnju zatvorsku kaznu zbog zlouporabe i položaja te stjecanja protupravne imovinske koristi. I kao da ovakva vrsta „rehabilitacije" nije bila dovoljna, isti sud odlučio je i zaprijetiti kaznenim progonom svima onima koji će u budućnosti spominjati presudu na izbrisanu dvanaestogodišnju zatvorsku kaznu.(mm)
- Detalji
Prema obavijesti naših novina, od 21. travnja 2011. srpski je glumac Rade Šerbedžija "Odlukom Senata riječkoga Sveučilišta" izabran na radno mjesto redovitog profesora (glumačke akademije, op.a.) u trajnom zvanju". Na nezakonitost ovoga imenovanja javno je upozorio Enes Midžić, dekan Akademije dramske umjetnosti i predsjednik Matičnoga odbora za umjetničko područje" na istoj Akademiji u Rijeci. Dekan je "iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je Šerbedžija izabran, te je svoju funkciju predsjednika stavio na raspolaganje". Ostavke dekana nisu česte i ne daju se bez razloga. U Rijeci je, očito, na djelu izigravanje zakona RH. Dekan Midžić je obrazloženje ostavke napisao vrlo oprezno, što ukazuje na političku pozadinu cijele priče.(Đ.Vidmarović)
- Detalji
Gotovo neprimijećeno prošlo je izglasavanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o primjeni statuta Međunarodnoga kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Odmah upada u oči da je navodno riječ o stalnom Međunarodnom kaznenom sudu, no iz teksta zakona postaje jasnije da se radi isključivo o ad hoc Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju. Riječ je o Zakonu koji ima osam članaka, uglavnom vrlo kratkih i pogubnih po pravosudni suverenitet Republike Hrvatske.(H.Hitrec)
- Detalji
Svibanj je užareni mjesec. Mnogo toga što i danas izaziva (asimetrične) podjele u hrvatskome narodu, događalo se u svibnju, naime 1945. No, svibanj 2011. tek je počeo. Jedna reminiscencija na crveni teror odvila se u subotu na trgu koji i dalje, usprkos sjajno plasiranom Titovu mjestu na listi svjetskih zločinaca, nosi ime po monstrumu. Peti po redu prosvjed protiv naziva trga nije okupio toliko ljudi koliko bi čovjek očekivao, ali je bio reprezentativan i po scenografiji i izborom govornika. Od Maje Runje ostaje rečenica da je spomenuti naziv zadnji ostatak Berlinskoga zida u Europi. Smiren i točan bio je govor Tomislava Jonjića, koji je zločinca Tita i komunističke zločine prikazao u sažetom i (rekao bih) definitivnom obliku – ništa se tome ne treba dodati, jedino oduzeti trgu sadašnji besramni naziv.(H.Hitrec)
- Detalji
Svatko tko bar površno prati glavne hrvatske medije, šampione 85. mjesta svjetske liste medijskih sloboda, vidi da su odlučili održati i produžiti postojeći izborni model vladanja Hrvatskom. Ta se izborna formula svodi na „sjaši Kurta da uzjaše Murta". Sjetimo li se samo kako su uspješno proveli predsjedničke izbore, njihova se nakana ne bi trebala ponovo ostvariti.(S.Barišić)
- Detalji
Paradoksalno je da u ova vremena kada je kritično zaključiti u pregovorima s Europskom unijom poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava – naočigled cijele nacije i silno „principijelne" Europe cjelokupna hrvatska politička elita postigla javni konsenzus oko pitanja kojim se eklatantno krše elementarne zakonske odrednice. Danas, kada je bjelodano jasno kako su materijali od najvećeg nacionalnog interesa izlazili iz predsjednikova Ureda nakon 2000. godine mimo svih zakona i propisa, i tko zna sve s kakvim prepravkama bez provjere autentičnosti služili za svake vrste manipulacija, krivci za to i dalje su zaštićeni od svake odgovornosti. A svi nabrojani u naslovu ovoga teksta imaju u tome istaknutu ulogu.(mm)
- Detalji
Jučer je u posjetu Hrvatskoj boravio glavni haaški tužitelj Serge Brammertz. Sastao se s predsjednicom hrvatske Vlade Jadrankom Kosor iza zatvorenih vrata. Nakon sastanku nije održana konferencija za tisak, nisu dane nikakve izjave, pojavilo se tek šturo službeno priopćenje na službenim internetskim stranicama Vlade RH. Razlozi Brammertzovog dolaska u Zagreb, međutim, posve su jasni, oni su nedvosmisleno izrečeni u intervju objavljenom u jučerašnjem Jutarnjem listu, kojeg je s glavnim haaškim tužiteljem vodio, nije teško pogoditi tko, Drago Hedl.(djl)
Potkategorije
H. Hitrec 1376
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 792
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

