Detalji

Objavljeno: 22. svibnja 2011.

Pred nešto manje od dva mjeseca sarajevska je «Slobodna Bosna» objavila članak pod naslovom «Drugi memorandum SANU u teoriji i praksi», u kojemu se donosi otkriće da Srbija ima novi Memorandum. Kao autori novoga Memoranduma navode se književnik Dobrica Ćosić, «otac srpske nacije» i prvi predsjednik SR Jugoslavije, prof. Ljuba Tadić, otac srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, kao i još nekoliko srbijanskih akademika. Za razliku od prvoga Memoranduma iz 1986., – koji je objavljen u Večernjim novostima, i koji je stvorio intelektualne pretpostavke za kasniju srpsku agresiju na Republiku Hrvatsku i Republiku Bosnu i Hercegovinu – ovaj Memorandum ne će biti javno publiciran. Riječ je o internome dokumentu koji je proslijeđen svim članovima srbijanske vlade. Kao cilj Memoranduma navodi se spašavanje Srbije nakon poraza u prošlim ratovima, u smislu postizanja ravnopravnosti sa svim zemljama na koje je Srbija izvršila agresiju.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 20. svibnja 2011.

U moru istraga koje se u Hrvatskoj vode u sklopu borbe protiv korupcije našla se i ona vezana na SDP-ovog jakog čovjeka Slavka Linića. Nije nam namjera raspravljati o tom konkretnom slučaju, već o svemu onome što prati taj slučaj, onome što nije posao Državnog odvjetništva i/ili policije, dakle o onome što se ni u jednoj uređenoj državi ne bi smjelo događati dok istraga traje, i dok se slučaj ne riješi na ovaj ili onaj način. Kao i svaki put kad se spomene ime nekog člana Kukuriku koalicije u kontekstu nečeg nezakonitog, ili bar nemoralnog, krene orkestrirani napad koalicije Kukuriku stranaka i vodećih hrvatskih medija. A u posebno teškim trenutcima u pomoć im pristiže i vojnik Partije sa zamrznutim članstvom, predsjednik države, prof. dr. Ivo Josipović.(djl)

Detalji

Objavljeno: 19. svibnja 2011.

Novi Zakon o kaznenom postupku (ZKP), koji će stupiti na snagu 1. rujna o.g., donosi neke novine koje bi mogle zanimati širu javnost, a ne samo stručne krugove. Naime, prema pisanju Večernjeg lista najnovije izmjene ZKP-a policiji će omogućiti da od početka rujna prisluškuje telefone i tajno ulazi u stanove da bi postavila mikrofon ili kameru, a smjet će i tajno presretati, prikupljati i snimati računalne podatke. Ovlasti tajnog nadzora policija će smjeti primijenjivati ne samo u slučaju organiziranog kriminala kao do sada, nego i u slučaju sumnje na kaznena djela računalnog kriminala i dječje pornografije. Tajno prikupljanje podataka bit će moguće i slučaju sumnje da netko neovlašteno uporabljuje autorsko djelo i izvedbu umjetnika.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 18. svibnja 2011.

Već nekoliko tjedana diljem Hrvatske i drugih zemalja koja su sačinjavale bivšu Jugoslaviju prikupljaju se potpisi za osnivanje tzv. Regionalne komisije (REKOM) za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenima od 1991. do 2001. na prostoru bivše Jugoslavije. Prikupljanje potpisa u Hrvatskoj koordinira Inicijativa mladih za ljudska prava – koja je posljednjih mjeseci došla u pozornost javnosti denunciranjem Vladimira Šeksa i Davora Domazeta Loše za navodne ratne zločine u Domovinskome ratu - a cilj je do 6. lipnja prikupiti milijun potpisa, koji će se zajedno s Prijedlogom Statuta REKOM-a, predati svim parlamentima u «regiji», od kojih će se tražiti osnivanje komisije.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 17. svibnja 2011.

Prije dvadesetak godina demokrat Tuđman jedini je nudio objektivan izlaz iz „jugoslavenske krize“. Njegov je minimum bio – savez suverenih država (konfederacija) ili mirni razlaz. Međunarodni čuvari Jugoslavije, Srbija, Crna Gora i Srbi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Tuđmanov su prijedlog odbile u duhu velikosrpske imperijalističke i velikobritanske vanjske politike – nikakva slobodna i suverena hrvatska država, u obzir dolazi samo velika Srbija makar i po cijenu rata. Tuđman je bio za mirni razlaz poput onoga između Češke i Slovačke.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 16. svibnja 2011.

Šezdeset šest godina nakon Bleiburga. Dijete koje je tada imalo šest godina, danas bi bilo postariji čovjek od preko sedamdeset. Tko zna kakav bi život imalo i kamo bi ga sudbina odvela, ali nije imalo priliku ni za kakav život. Ubili su ga komunistički zločinci, vjerojatno zajedno s majkom. Možda je prije smrti gledalo kako majku mrcvare neljudske spodobe. Užasnuto, izbezumljeno dijete koje je na kraju željelo samo da prestane ta grozna mora i da se nađe negdje drugdje, u boljem svijetu. Da ga nema. Da nestane.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 15. svibnja 2011.

Svako malo u najvećim „hrvatskim" medijima osvane članak o odličnoj suradnji hrvatskih i srpskih klubova i potrebi pokretanja regionalnih liga. Po zagovornicima povratka na jugo-lige, budući da su regionalne lige upravo to, ovakvi koraci neophodni su i zbog kvalitete športova u pitanju, i zbog komercijalnih učinaka, i zbog samog opstanka hrvatskih športskih klubova, i da ne nabrajamo dalje... Pri tome se rado prešućuje kako je to nekada izgledalo. A, očito je, kako se recimo u odnosu na nekadašnju nogometnu jugo-ligu ništa novoga ne bi vidjelo. Najbolji dokaz tomu utakmica je kupa Srbije Partizan-Vojvodina prekinuta napuštanjem travnjaka gostiju iz Vojvodine, o čemu se, koje li slučajnosti, u hrvatskim medijima i pored velike zainteresiranosti za srpsku športsku scenu nije baš puno pisalo.(djl)

Detalji

Objavljeno: 15. svibnja 2011.

Pred nešto više od dva mjeseca političko je i kulturno vodstvo bunjevačkih Hrvata uputilo otvoreno pismo visokim političkim čelnicima Republike Srbije i Republike Hrvatske u kojemu ih je upozorilo na brojne probleme s kojima se ta (mala, ali fina) grana hrvatskoga naroda susreće u svakodnevnome životu. U pismu je posebno upozoreno na problem asmilacije vojvođanskih Hrvata, odnosno na agresivno promicani projekt stvaranja tzv. bunjevačke nacije, mikronaroda koji bi, dakako, bio dugoročno osuđen na propast, odnosno na asimiliranje u većinski srpski narod. Potpisnici su pritom napomenuli kako taj projekt ima osiguranu medijsku promidžbu, tj. kako su onim Hrvatima koji subetnonim «Bunjevac» stavljaju ispred etnonima «Hrvat» otvorena vrata svih medija, dok se s druge strane onim Hrvatima koji ne žele pristati na takav (u biti genocidni) projekt uskraćuju sredstva i medijski prostor. Potpisnici traže od institucija Srbije i Hrvatske zaštitu svojih manjinskih prava. Pismo u hrvatskoj javnosti nije naišlo ni na kakav odjek, dok je hrvatska (?) Vlada najbolje pokazala što misli o njegovome sadržaju činjenicom da je pred oko mjesec dana u posjet vojvođanskim Hrvatima poslala Slobodana Uzelca. O tome što srbijanska politika misli o zahtjevima vojvođanskih Hrvata ne moramo posebno ni napominjati.(D.Dijanović)