Orwellovske novine Zakona o kaznenom postupku?

Novi Zakon o kaznenom postupku (ZKP), koji će stupiti na snagu 1. rujna o.g., donosi neke novine koje bi mogle zanimati širu javnost, a ne samo stručne krugove. Naime, prema pisanju Večernjeg lista najnovije izmjene ZKP-a policiji će omogućiti da od početka rujna prisluškuje telefone i tajno ulazi u stanove da bi postavila mikrofon ili kameru, a smjet će i tajno presretati, prikupljati i snimati računalne podatke. Ovlasti tajnog nadzora policija će smjeti primijenjivati ne samo u slučaju organiziranog kriminala kao do sada, nego i u slučaju sumnje na kaznena djela računalnog kriminala i dječje pornografije. Tajno prikupljanje podataka bit će moguće i slučaju sumnje da netko neovlašteno uporabljuje autorsko djelo i izvedbu umjetnika.

U praksi ove će promjene značiti to da će policija smjeti zatražiti sudski nalog za prisluškivanje, presretanje, prikupljanje i snimanje računalnih podataka ili tajni ulazak u stan radi snimanja čak i ako sumnja da netko sluša glazbu koju je nelegalno nabavio na internetu. Policija će također bez naloga suda moći vidjeti s kim je određena osoba razgovarala ili razmijenila SMS i gdje se je u tom trenutku nalazila, stoji dalje u Večernjem listu. Iako se sve ove novine, koje znatno povećavaju ovlasti policije na račun ustavom i zakonima zajamčenih ljudskih prava i sloboda, legitimiraju opravdanim (kazneno)pravnim razlozima, kao što je recimo porast računalnog kriminala, nemoguće je ne zapitati se do kakvih zloporaba ljudskih prava takve široke ovlasti policije u praksi mogu dovesti.

Reagirajući na pisanje Večernjeg lista i drugih medija Ministarstvo unutarnjh poslova RH izdalo je priopćenje u kojemu demantira prethodno navedene tvrdnje. U priopćenju MUP-a tako stoji:» Policija samostalno, bez odobrenja odnosno naloga suca istrage, odnosno državnog odvjetnika ne može ni u kom slučaju započeti, odnosno, provoditi posebne dokazne radnje. Iznimno, kad okolnosti nalažu da se s izvršenjem radnji započne odmah, nalog na vrijeme od 24 sata može izdati državni odvjetnik. (...) Dakle, slučajevi u kojima policija može primijeniti posebne dokazne radnje isti su kao i u 'starom ZKP-u te ne postoje 'nova' kaznena djela u kojima se one mogu primijeniti. Drugim riječima: ne postoje nove okolnosti u kojima se građanima mogu ograničavati njihova ustavna prava i slobode. Netočna je i konstatacija, odnosno, tvrdnja da će policija moći prisluškivati građane zbog sumnje na 'sitno' djelo ilegalnog skidanja i reproduciranja glazbe ili filma s interneta. Naime, provođenje posebnih dokaznih radnji u smislu zaštite povrede prava autora ili umjetnika izvođača, nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača, povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke odnosi se isključivo za kaznena djela koja su vezana na umnožavanje i daljnju distribuciju u cilju stjecanja imovinske koristi. Posebne dokazne radnje se ne mogu provoditi prema osobama koje 'skidaju' i za vlastite potrebe pohranjuju muziku, filmove, fotografije i druga djela zaštićena autorskim pravima. Naime, u cijeni koštanja svih elektroničkih medija (CD-a, DVD-a, USB stickova, eksternih hard diskova) ugrađena je i naknada za zaštitu autorskih prava te se snimanje i reprodukcija za vlastite potrebe ne smatra kaznenim djelom. To nije bilo moguće ni prema odredbama ZKP-a koji je trenutno na snazi, niti će to biti moguće stupanjem na snagu novog ZKP-a».

«Sve što znademo o noveli ZKP-a, znamo iz novinskih tekstova, a to ipak nije dovoljno da bi se ozbiljno i argumentirano raspravljalo», istaknuo je u razgovoru za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća odvjetnik Tomislav Jonjić. «Međutim, i bez toga se može kazati kako već godinama - da ne kažem desetljećima - svjedočimo sustavnom ograničavanju ljudskih i građanskih prava, koje se na vrlo proziran i neuvjerljiv objašnjava upravo zaštitom ljudskih prava, borbom protiv terorizma, pornografije i sl.», objašnjava Jonjić u nastavku, dodajući kako to pokazuje da restriktivne mjere i propisi ne daju rezultate radi kojih se tobože donose, i kako bi se usudio zaključiti da takve mjere imaju sasvim drugačiju svrhu od one koja im se javno pridaje.

«Nazvali mi to ostvarenjem Orwellova proročanstva ili bigbrotherizacijom društva, sasvim je svejedno: očito je na djelu sustavno nastojanje da se prava pojedinaca i naroda ograniče, kako bi globalistički Levijatan preuzeo potpunu vlast u društvu», upozorava Jonjić.

«U Hrvatskoj takvu tendenciju vidimo i na području kaznenog zakonodavstva. Hrvatska odvjetnička komora, kao i niz pojedinačnih odvjetnika, uzaludno su upozoravali i upozoravaju već na to, da je već legislativni aparat USKOK-a protuustavan. Jedina posljedica, ako sam dovoljno upućen, svodi se na to da su odvjetnici i Komora ili posve zaobiđeni ili u znatnoj mjeri marginalizirani u novoj reformi kaznenoga zakonodavstva. Uostalom, već sama činjenica da to zakonodavstvo doživljava promjene svakih par godina, stvara strahovit osjećaj pravne i stvarne nesigurnosti», dodao je još Jonjić.

Jesu li najavljene promjene ZKP-a motivirane isključivo pravnim razlozima, ili se ekstenzivnijim ovlastima policije želi olakšati tajni policijski nadzor nad svakim politički ili ideološki nepodobnim građaninom, pitanje je koje zaslužuje veliku pozornost. Naime, ovlast policije da može tajno nadzirati čak i u slučaju sumnje da netko neovlašteno reproducira glazbu skinutu s interneta, praktički bi značila da skoro svaki građanin koji se koristi internetom može biti objekt tajnoga policijskog nadzora. A da bi se takve ovlasti – u korupciji i kriminalom prožetom Hrvatskom - pokušavale zlouporabiti u protupravne svrhe određenih političkih, gospodarskih i dr. interesnih krugova, nije uopće potrebno sumnjati, tim više što ne postoje mehanizmi nadzora nad time upotrebljava li policija svoje ovlasti zakonito i svrsishodno. No, s obzirom da je MUP pripćenjem otklonio takve mogućnosti, nadajmo da je Big Brother još uvijek samo televizijski show, a ne i životna stvarnost.

Davor Dijanović