Detalji

Objavljeno: 05. srpnja 2011.

 Neosmanizam je, prema riječima dr. Darka Tanaskovića, bivšeg veleposlanika Jugoslavije u Turskoj i Vatikanu, „dubinska vrijednosna, ideološka i psihološka konstanta ukupnog državno-nacionalnog nastupanja Turske u međunarodnim odnosima, s ciljem da se u suvremenim uvjetima, sredstvima i metodama prilagođenim modernim vremenima i svjetskim tokovima, do najveće moguće mjere obnovi dominantan utjecaj Turske u oblastima koje su tijekom određenog povijesnog razdoblja bile u sastavu Osmanskoga Carstva" (D.Dijanović).

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2011.

Podignimo se još jednom, poližimo rane, i krenimo u zadnji boj za Hrvatsku jer prilike više neće biti. Zašto zadnji boj? Zato što su dvije najjače stranke u Hrvatskoj postale iste, vode ih isti stari komunistički kadrovi, ista im je unutarnja i vanjska politika, jedni i drugi nas vode u neke nova asocijacije, samo 16 godina nakon krvavo stečene slobode. I, ne dobijemo li ovu bitku, više nas neće biti. Ni nas a ni Hrvatske za koju smo krv prolili... Pronađimo snage za još ovaj boj, jer, ako pobjedimo, napokon ćemo dočekati ono što sanjamo od '91. - mir i spokoj. (D.K.Tyson)

Detalji

Objavljeno: 29. lipnja 2011.

Dan poslije Dana državnosti održana je komemoracija žrtvama kod lokacije Jadovno, uz nazočnost srbijanskoga predsjednika, koji je bio u privatnom posjetu. Kaže da su mu ustaše ondje ubili djeda i djedova brata. Izvjestitelji spominju brojke od 30 do 40 tisuća ubijenih u Jadovnu. Te su brojke vjerojatno isto toliko pretjerane kao one koje su govorile o 700.000 u Jasenovcu, pa demantirane. Dok se pouzdano ne utvrde brojke, ne može nitko, posebno ne u hrvatskim medijima, baratati tom monstruoznom cifrom, koja se gotovo približava utvrđenim brojkama (žrtvama) u Jasenovcu. Nego, od kada se to spominje Jadovno?(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 28. lipnja 2011.

Premda primitivan i vođen najnižim instinktima (ili baš zato) Paravinja je prostor od Vardara do Triglava tretirao kao svoj teritorij, odnosno kao jedinstveni jugoslavenski teritorij, kao da se u međuvremenu ništa nije dogodilo. Tako se i kretao, sa srbijanskim pasošem i hrvatskom putovnicom, koje su mu omogućavale i nesmetan ulazak u BiH, a zbunjivale i Slovence koji navodno nisu znali komu bi ga izručili, pa su ga – pustili na slobodu.(H.HItrec)

Detalji

Objavljeno: 26. lipnja 2011.

Obrana generala Gotovine izvukla je zeca iz rukava, odnosno Miloševićeve rečenice iz kojih je jasno da su Srbi iz tzv. Krajine organizovano pobegli kao zečevi prije bilo kakvoga kontakta s Hrvatskom vojskom. Te rečenice su u transkriptima bile "zamračene". Tko ih je kako zamračio? Tragovi će dovesti do babetine del Ponte, koja je svojedobno pristala da Srbijanci zamrače neke dijelove svojih državnih tajna, odnosno gotovo sve dijelove koji im ne bi išli u prilog. Poslužio sam se riječju "babetina" – ne slučajno...(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 24. lipnja 2011.

S 9.041 osvojenim glasom (62 % glasova) dr. Franjo Tuđman najzaslužnija je osoba za nastanak Hrvatske. Rezultat je to internetskog glasovanja na portalu Večernjeg lista, u kojemu je sudjelovalo 14.594 čitatelja, od kojih je svaki s liste od 109 osoba mogao izabrati 20 za njega najzaslužnijih za stvaranje Hrvatske. Drugi na listi zaslužnih je Olujni general Ante Gotovina (6936 glasova); treći je legendarni zapovjednik obrane Vukovara Blago Zadro (5392 glasova), dok je četvrti na listi kardinal Franjo Kuharić (4907 glasova).(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2011.

Oni koji se sjećaju 1991. a među njima su svi Hrvati koji su tada imali više od pet godina, sjećaju se i onih zlokobnih ratnih snimaka s Banovine, razaranja i tjeskobe, pada Petrinje i srpskih zločina, napada na Sisak, na grad i rafineriju, užasnutih, očajnih ljudi punih straha i bijesa, ljudi željnih jedne čvrste točke na koju će se osloniti i koja će im dati nadu da nije sve izgubljeno, da se treba osoviti, obraniti i sačuvati ovaj dio Hrvatske. Dobro se sjećam televizijskog priloga iz granatiranog Siska: čovjek srednje dobi ispod nekih klimavih stuba usred srpskoga napada daje intervju. Ne viče, ne vrišti, djeluje hladnokrvno, premda se na licu vidi duboka zabrinutost. A kako i ne bi. Čovjek se zove Đuro Brodarac.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 21. lipnja 2011.

Ovogodišnji Dan antifašističke borbe možda više nego ikada ranije od kada postoji Hrvatska bi trebao biti poticaj borbi protiv fašizma. Međutim, ne kao što to mnogi naši istaknuti političari shvaćaju, ovdje ne govorimo o potrebi obnove antifašizma koji se sastojao u zamjeni četničkih odora partizanskim i organiziranja masovnih pokolja, otimačine i pljačke nakon kraja 2. svjetskoga rata. Ovdje govorimo o stvarnom antifašizmu, onome koji se devedesetih godina suprotstavio gotovo goloruk agresiji i genocidu velikosrpskog i jugoslavenskog projekta. Ovdje govorimo o pravim antifašistima, onima koji su se u srcu Europe na očigled svjetske zajednice organizirali u gotovo nemogućim uvjetima s embargom na oružje i zaustavili četvrtu vojsku u Europi u svom naumu da etnički očisti, ubije, opljačka i razori sve što nije srpsko i priredi novi Bleiburg.(mm)