Detalji

Objavljeno: 21. kolovoza 2013.

Ovogodišnja dvadeset i treća pjesnička manifestacija Croatia rediviva održana u Selcima na Braču (23. poeta oliveatus je Branimir Bošnjak) protekla je u znaku sedamdesete obljetnice paljenja Selaca. Kako taj po svemu tragičan događaj ne bi ostao prekriven povijesnom prašinom, pače pepelom, ove je godine u izdanju udruge Didulić izišla knjiga Ive Vukovića Talijansko paljenje Selaca na Braču 9. kolovoza 1943. (Selce – Zagreb, 2013., Mala biblioteka Selački korijeni, 224. str.). (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 20. kolovoza 2013.

U više sam navrata upozoravao na zabludu domaćih političara i njihovih inozemnih pokrovitelja kako uz pomoć športskih natjecanja mogu pridonijeti hrvatsko-srpskome međunacionalnom pomirenju, jer je međudržavno ostvareno. Tako je mislio i jugoslavenski diktator Tito, dajući najveći mogući značaj posebno jugoslavenskoj nogometnoj reprezentaciji kao integrativno čimbeniku jugoslavenskog melitingpota. Pokazalo se da je to bila utopija koja se, kao i sve utopije kada postanu politička pragmatika, pretvarila u krvavi rat. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 19. kolovoza 2013.

Nekako u vrijeme dana kada smo se prisjećali hrvatskih zatočenika srpskih i srbijanskih logora, Savo Štrbac je poslao u Hrvatsku svoje četnike da obilježe srpske žrtve koje su to doista u dvostrukom smislu jer je srpska vojska gazila tenkovima srpske civile. Četnici ih naravno podmeću Hrvatima. S hrvatskim vlastima nemaju teškoća, lijepo su primljeni na Banovini, koju su dnevne novine (Jul) za tu priliku nanovo prekrstile u Baniju. Imaju ondje i dožupana, sve je ko nekada, otvoreno se hvale (na hrvatskome tlu) da su ratovali protiv "ustaša" u Vukovaru i drugdje. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. kolovoza 2013.

Ljubaznošću naše suradnice gđe. Mire Ivanišević iz Splita dobili smo na uvid dopis, presliku kojeg objavljujemo. Taj je dopis „Treći član komisije za konfiskaciju Vrtlar Fabjan“ iz Upravnog odjela Kotarskog narodnog odbora Split uputio Državnom tužiocu sre. Dalmatinskog okruga 22. listopada 1945. Radi se o odgovoru na zahtjev Kotarskog suda koji traži popis „narodnih neprijatelja, strijeljanih ili ubijenih od strane Narodnooslobodilačke vojske od okupacije o oslobođenja“, a koji još nisu službeno proglašeni“. (djl)

Detalji

Objavljeno: 12. kolovoza 2013.

Izjava vukovarskoga gradonačelnika Sabe da će zgaziti Vesnu Bosanac, došla je prekasno. Već ju je "zgazilo" sudstvo, pa je osuđena – uvjetno doduše. Liječnica koja je jedan od simbola vukovarske obrane, uz dr. Njavru, dugo je bila na zubu partijanera iz SDP-a i SDSS-a. Napokon su ju dohvatili (a kako će drukčije) nekom financijskom optužbom na klimavim nogama i postavili za ravnatelja stanovitog Arežinu (ako sam dobro pratio). Još malo pa će i Stanimirović opet postati gradonačelnikom Vukovara. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 07. kolovoza 2013.

2011. godine Zagrebom su odjekivali tzv. Facebook prosvjedi, kad su kolone zviždača praćene iz minute u minutu vodećim hrvatskim medijima nastojale srušiti vladu. Pri tome se nije prezalo od odlaska pred stanove političara i tako izravnim pritiskom na njihove privatne živote, sigurnost i stanarsko susjedstvo ostvarivati političke ciljeve. Dvije godine kasnije, stvari su se potpuno preokrenule i uhićuju se oni koji na javnom skupu potpuno legitimno izražavaju svoje negodovanje tijekom javnog nastupa vladajućih političara. (djl)

Detalji

Objavljeno: 06. kolovoza 2013.

Blago, ali vrlo blago unezvjereni Joisipović tumačio je trostruki poljubac četničkoga vojvode Nikolića kao, eto, dio kulture. Srbijanske. No domaćini su bili predsjednik Slovenije i predsjednik Hrvatske, pa je gost trebao poštovati njihovu kulturu. Ali neš ti četnika Grobara, susret igmanske inicijative održavao se ipak na tlu bivše a možda i buduće Jugoslavije, a zna se čija kultura ima da se tu poštuje. A Josipovića je srdačno grlio, kako ne bi, tomu se svašta može i uvaliti (tu se ipak suzdržao), jer ako mu je prijatelj Tadić uvalio Micića, što mu Grobar ne bi uvalio i jezik, srpskohrvatski dabome.(H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. kolovoza 2013.

Mnogo je više od trideset dvoraca, koliko znam, u Hrvatskom zagorju. Sudbina većine njih bila je i jest otužna, zub vremena odgrizao je nazubljena kruništa, a nemar, pakost i svjesno, ideološki tendenciozno barbarsko uništavanje bijaše zaštitinim znakom komunističkoga razdoblja koje se tako obračunavalo s hrvatskim plemstvom i hrvatskom baštinom. Možda su najzorniji primjer Novi Dvori u Zaprešiću, gdje su marni skojevci oskvrnuli i kosti bana Jelačića, "kontrarevolucionara" po učenju tadanjih partijskih škola.(H.Hitrec)