Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2014.

Ako znamo da je razlog pisanja novoga pravopisa dokidanje prethodnoga, onda je pokretanje novoga časopisa na tragu dokidanja Jezika, koji centraliziranoj jezičnoj politici Partije predstavlja trn u oku. Pokretanje novoga časopisa ukradena imena nastavak je nejezičnih igara započetih s ukidanjem Vijeća. Taktika krivopisnih igara uključuje i promišljeno podmetanje istih naziva prijašnjih važnih kroatističkih priručnika i časopisa uređivanih na tragu hrvatske jezične tradicije. (N. Piskač, narod.hr)

Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2014.

Gospodarstvo Ukrajine vrti oko dvije grane, naftno-plinskog poslovanja i teške metalurgije, budući da su jedine tvrtke na popisu 15 najjačih ukrajinskih tvrtki iz drugih djelatnosti teleoperater na 13. mjestu i automobilska industrija na 14. No, između te dvije privredne grane u Ukrajini postoji danas jedna temeljna razlika, a to je da je metalurgija u cijelosti privatizirana, a naftno-plinsko poslovanje je u državnom vlasništvu, i tek ga očekuje privatizacija.(djl)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2014.

Htjela to ili ne, aktualna vlast u Hrvatskoj uvučena je u proces koji je svim silama nastojala izbjeći. I sada, htjela ili ne, mora braniti hrvatski interes i istinu o srpskoj agresiji koju je već bila počela izbacivati iz udžbenika i svijesti mlađega naraštaja kadli joj je posao pokvarila ta nesretna tužba pisana 1999. "Prokletstvo", jada se družba na vlasti, "kako se baš sada zalomila tužba, kako baš sada proces pred Međunarodnim sudom pravde, baš sada kada smo sa Srbijom opet kao prst i nokat..." (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2014.

Tekst proglašenja srpske autonomije može ući u zbirku velikosrpskih tekstova, koju bi svakako, uz već postojeće, trebalo prirediti za tisak i objaviti. Mjesto radnje opet je Srb, a glavni lik glasovito velikosrpsko izvršno tijelo - »srpsko nacionalno vijeće«. Ono jednostavno proglašava »srpsku autonomiju na etničkim i istorijskim teritorijama na kojima ovaj narod živi, i koji se nalaze unutar sadašnjih granica Republike Hrvatske kao federalne jedinice SFRJ«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 09. ožujka 2014.

Hrvatska se morala suočiti s unutarnjom terorističkom pobunom jer Srbi u Hrvatskoj ne prihvaćaju ništa: ni državne simbole, ni granice, ni Ustav, ni povijesne činjenice niti politički realitet. Hrvatska se morala suočiti i s tzv. puzajućom okupacijom koju su združenim snagama provodili velikosrbi i JNA. Izvor »puzajuće okupacije« je Garašaninova teza o otimanju tuđeg teritorija taktikom »kamen po kamen«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2014.

U Kosovu kod Knina, pokraj pravoslavne crkve Lazarica, Srbi dana 9. srpnja 1989. organiziraju mini Gazimestan, također u povodu 600. obljetnice Kosovske bitke, na kojemu sudjeluje oko pedeset tisuća Srba, tada još većinom iz Srbije. Glavne poruke: »Slobo, slobodo«, »Ovo je Srbija«, »I Knin ima Kosovo«, »Ne damo te zemljo Obilića, ne damo te bez krvoprolića«, dovoljno govore same za sebe. Na tom se skupu prvi put javno čuje: »Druže Slobo, šalji nam salate - mesa ima, klat ćemo Hrvate!«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 06. ožujka 2014.

Tek iz perspektive »Načertanija« Ilije Garašanina, četničkoga pokreta Draže Mihailovića i Memoranduma Srpske akademije nauka i umjetnosti te ostalih velikosrpskih izvora, nastalih između 1844. i 1986. možemo shvatiti velikosrpske terorističke paradržavne tvorevine: »Srpsku autonomnu oblast Krajina« i »Republiku Srpsku Krajinu«, velikosrpske terorističke paradržavne tvorevine izrasle na hrvatskom međunarodno priznatom teritoriju. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2014.

Da bismo došli do suvremenih oblika velikosrpstva, izraženih od 1990. do 1995., odnosno do »Srpske autonomne oblasti Krajina« i »Republike Srpske Krajine«, ne možemo zaobići i razdoblje Drugoga svjetskoga rata, raspada Kraljevine SHS te uspostavu druge, komunističke Jugoslavije. U tom je razdoblju velikosrpska ideja najočiglednija u četničkom pokretu. To je potrebno i zato što su »obnovljeni četnici bili važan čimbenik u ratovima protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine devedesetih godina«. (N. Piskač, Vjesnik)