»Kvalifikaciona struktura« od magistra do srednje stručne spreme, ne samo ovog dokumenta, dokazuje da su velikosrpsku terorističku politiku prihvatile sve obrazovne strukture (urbane i ruralne) Srba u Hrvatskoj. Poslije »Oluje« 1995. među srpskim intelektualcima u Srbiji i Hrvatskoj uskrsnut će teza velikosrpskog akademika Vasilija Krestića o urbanim i ruralnim Srbima, prema kojoj su ruralni nevješti politici, a urbanima prijeti da u gradu postanu Hrvati. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

Dejan JovicReprezent jugoslavenske, dakle velikosrpske klateži u Hrvatskoj, Dejan Jović, krivotvori povijest SFRJ koja je proviđena komunističkim i velikosrpskim nasiljem nad svim nesrpskim "narodima i narodnostima". Istinita povijest komunističke Jugoslavije davno je napisana i ocijenjena, pa jovićevska cinična interpretacija može biti uvrštena samo u humorističnu literaturu. Ne treba zabrinjavati ni to da se "Josipović potpuno slaže s njegovim stajalištima", budući da spomenuti ne će biti još dugo na Pantovčaku...(H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Godine 1990. kijevski Mitropolit Ruske Pravoslavne Crkve, vladika Filaret uputio je poziv svim ukrajinskim vladikama, poglavarima samostana i svećenicima na skupštinu u gradu Harkivu. Ondje je predložio osnivanje Ukrajinske Pravoslavne Crkve za vjernike ukrajinske nacionalnosti. Smatrao je kako će moskovski Patrijarh Aleksej ovu želju Ukrajinaca smatrati naravnom i pozdraviti. Dogodilo se suprotno. Ponesen imperijalnom veličinom budućeg "Trećeg Rima", Aleksej je to ne samo odbio, već je zabranio vladikama i svećenicima sudjelovati u formiranju ukrajinske Crkve. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Pukovnik Lalić o broju starješina iz Vojske Jugoslavije: Mi u SVK imamo 1227 profesionalnih oficira i podoficira koji su upućeni iz Vojske Jugoslavije, a rođeni su na bivšim područjima RH. To je oko 50% ukupnog broja oficira i podoficira rođenih na bivšim područjima Hrvatske. Oko 50% se nalazi još u vojsci Jugoslavije. Kratak komentar o Zapadnoj Slavoniji - To je vrlo osjetljivo područje. Formirali smo 2 brigade, oslonit ćemo se i na Republiku Srpsku. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

General PraljakOve dvije knjige su namijenjene svijetu, zato su prevedene na engleski, i sažetak su 18 knjiga koje je general Praljak izdavao istovremeno kako je napredovalo suđenje i njegova obrana. Iako su te knjige bile poput ove dvije besplatni primjerci (Free sample) i bile su prosljeđivane svim važnim dijelovima hrvatskog društva, od predsjednika Republike Hrvatske na niže, ni kod hrvatskih političara, društvenih elita, javnih medija i javnosti nisu polučile odjek i svrhu koju su zasluživale. (M. Međimorec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Srbi iz Hrvatske nikad nisu lošije živjeli nego u odmetničkoj RSK u kojoj su svi »dobavljači« bili srpski! Memorandum SANU tvrdio je da Srbe izrabljuju Hrvatska i Slovenija. Najlošije su živjeli kad su se plebiscitarno izjasnili protiv uspostave samostalne hrvatske države. Kao što su složno ustali protiv NDH, tako su ustali i protiv RH. U taj povijesni kontekst uvrštena je i tematska sjednica Mikelićeve vlade u srpnju 1994. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

Raduje me što susrećem sve više Ukrajinaca koji govore ruski, ali naglašeno ističu svoj patriotizam. To je nova kvaliteta u životu ove etnije i ova me činjenica ispunjava nadom. No, kako slušam ruske TV stanice, te izjave Putina i njegovih adlatusa, koji nastavljaju s agresorskom euforijom i prijetnjama Ukrajini, nisam optimist. Ukoliko ga demokratske zemlje ne uspiju urazumiti, možemo očekivati invaziju na južne ukrajinske zemlje. EU i SAD za sada se zadržavaju na gospodarskim sankcijama, te uskrati gostoprimstva nekolicini ruskih političara. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Na vladinoj sjednici od 22. travnja 1994. bio je i »stari« predsjednik vlade Bjegović. On je tada izjavio: »Oni nude jedan sastanak u Kninu, a jedan u Zagrebu. Mi sa ujedinjenim nacijama nemamo što razgovarati o ekonomskoj saradnji sa Republikom Hrvatskom, već sa Evropskom zajednicom i predstavnicima Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Zadatak UNPROFOR-a je da ide na liniju razdvajanja i ništa drugo«. (N. Piskač, Vjesnik)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ukrajina je potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj Uniji. Ovo je povijesni dan za ovaj narod. Ma koliko (ja osobno) bio prilično razočaran ovom političkom udrugom, Ukrajini je mjesto u zajednici europskih nacija. Ona će zbog svoje veličine i brojnosti svoga pučanstva imati dosta zastupnika u Europarlamentu i znatan utjecaj na politiku Unije. Naravno, sve će to ovisiti od mudrosti njezinih političara. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
Uto, 12-05-2026, 09:33:40

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.