Detalji

Objavljeno: 24. studenoga 2014.

Bogdan Radica pripada krugu hrvatskih političara i intelektualaca iz Dalmacije koji su bili oduševljeni Srbijom i idejom sjedinjenja hrvatskih zemalja s tom državom. Tijekom Prvoga svjetskog rata zdušno su djelovali protiv Austro-Ugarske, a nakon njezinog rasapa agresivno su vršili pritisak (prijeteći kako će to učiniti samostalno) na vodstvo novouspostavljene Države Slovenaca, Hrvata i Srba da se što hitnije, bez prethodnih pregovora, ujedini s Kraljevinom Srbijom. Stoga je bio vjeran toj državi do 1945. godine, ne osjećajući bilo svoga naroda koji je žudio za nacionalnom slobodom i državnim suverenitetom. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 23. studenoga 2014.

Antona Pericha upoznao sam kao tihog, nenametljivog, gotovo samozatajnog čovjeka. Bio je okrenut svojim mislima i zračio mirom tako nekarakterističnim za naše ljude u rasuću. No, kada je počeo predstavljati svoju poeziju, pred publikom u dvorani pojavio se drugi čovjek, pjesnik osebujnih i samosvojnih stihova, rekli bismo poet sa vlastitim lirskim rukopisom. Misaon, odgojen na zasadama europskog modernizma. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 21. studenoga 2014.

Tvrdnja da je u Kijevu „koalicija gangstera" izvršila državni udar potpuno je promašena i dolazi iz moskovske promičbene centrale. Gospodin nije bio u Kijevu u vrijeme nemira, a ja jesam, gospodin ne poznaje ukrajinski jezik i povijest, dok ja poznajem. Osim toga kao bivši veleposlanik poznajem i unutarnje političke odnose u ovoj zemlji. Engdahla nije kompetentan za takve tvrdnje i čudim se kako se usudio donositi stavove koji ga diskreditiraju kao objektivnog analitičara. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 21. studenoga 2014.

Za Slavka Goldsteina Jugoslavija zapravo nikada nije niti prestala postojati. U predgovoru knjige „Vlast i pobuna" Goldstein je kao urednik knjige zapisao sljedeće: „Grčka i Turska članice su NATO-a (Sjevernoatlantskog saveza), pa preko njih, na mala vrata, Jugoslavija se približava euroatlantskim integracijama do kojih je dospjela tek sada, s velikom mukom, nakon 55 godina zakašnjenja". Citirana rečenica ne ostavlja nikakve dvojbe: za Goldsteina 1991. nije donijela baš nikakve promjene, a 2008. u NATO nije ušla Hrvatska, nego Jugoslavija. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 20. studenoga 2014.

Kako je rat završio i kako se „trebamo okrenuti budućnosti" jer „deca su nam već punoletna", a u Srbiji su danas oni „koji nisu vodili rat", predsjedniku Josipoviću i potpredsjednici Vlade Pusić dogodio se Šešelj. Suradnja u regioonu obnoć je dovedena u pitanje, a ovi njezini nositelji našli su se mokri. Prirodno, baš kao i '91. Europa je reagirala podjednako bijedno. (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 20. studenoga 2014.

RH gura ogromnu investiciju iz Hrvatske u BiH, bolje reći u Republiku Srpsku. Cilj hrvatskih vlasti posve je jasan i nedvosmislen: „Povezati", odnosno „jače integrirati" „ove prostore". U tom slučaju ne će biti ni potrebe da se i formalno ostvaruje ono što zagovaraju vlasti Republike Srpske, a to je pripojenje Srbiji. Da se netko ne bi zavaravao, vlasti i u Republici Srpskoj i u Srbiji izabrali su građani tih dviju država te su redovito na vlast dovodili Šešelje, Dačiće, Dodike, itd. (djl)

Detalji

Objavljeno: 18. studenoga 2014.

Ne znam nijedno dijete poginuloga hrvatskoga branitelja koje se popelo visoko na ljestvici izvršne vlasti. Osim Bojana Glavaševića. S druge strane u visokoj politici našli su se pripadnici okupatorske vojske i njihovi operativni simpatizeri, čak i tajnice opskurnih likova velikosrpske agresije. Prema osobnom priznanju B. Glavaševića za njegov uzlet zaslužan je Predrag Matić čiji je pak politički uzlet zasluga Ive Josipovića i Zorana Milanovića. Crta je jasna: SDP – Josipović – Milanović – Matić – Glavašević jr. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 17. studenoga 2014.

Putin je imao priliku postati uzor-državnik, predvodnik političke elite koja svoj rad temelji na moralnim postulatima. Mnogi su se uzdali u njega. Ovo što je učinio s Ukrajinom potpuno ga diskreditira kao duhovnog čovjeka, kao demokrata i kao političara kojemu je stalo do mira. Što više, sve je izglednije kako je on ratni huškač kojemu nije strana pomisao o trećem svjetskom ratu. Nitko mu na Zapadu, usprkos moralnoj dekadenciji, nije u tome ravan. (Đ. Vidmarović)