- Detalji
Nakon reforme osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u prvom nastavku, u ovom drugom nastavku teksta "Ima li Hrvatska budućnost?" ćemo govoriti o reformi studija, tj. o bolonjskom procesu. Ovaj proces se prikazuje kao čarobni štapić za postizanje svetog cilja, “društva
znanja”, u ostvarenju kojeg će, sudeći prema ministru Draganu Primorcu, od ključne važnosti biti odgovarajuće politički korektne fraze:
“mreža mobilnosti”, “studij za svakoga”, itd. Podsjetimo, cijeli ovaj napis potaknut je katastrofalnim rezultatima testiranja
znanja završenih studenata studija ekonomskog usmjerenja. No, radi se samo o povodu, a ispod površine skrivaju se još i puno teži problemi.(djl)
- Detalji
Prije nekoliko dana u Jutarnjem je listu objavljen članak o rezultatima
provjere znanja fakultetski obrazovanih mladih ljudi. Radilo se o natječaju za zapošljavanje
nekoliko revizora pripravnika i asistenata u edukaciji. Više od polovine od 200
prijavljenih kandidata odustalo je čim su saznali da će biti testiranje znanja
(već je i to, u najmanju ruku, znakovito, ako ne i zabrinjavajuće), a 95
“odvažnih” pristupilo je provjeri znanja iz opće kulture i informiranosti,
osnova engleskog jezika, matematike (zadatci iz 5. razreda osnovne
škole), osnove ekonomije, računovodstva i računarskog programa Excel. Rezultati
provjere znanja bili su porazni, odnosno, prava je riječ - katastrofalni. Više pojedinosti može se naći u
članku iz Jutarnjeg lista.
Točno je da se radi o malom uzorku, ali to nimalo ne umanjuje poraznost
rezultata i posve opravdava dramatičnost u naslovu ovog teksta. U ovom ćemo se
tekstu baviti reformom osnovnog obrazovanja koju je provelo Ministarstvo s Draganom Primorcem na čelu, dok će tema idućeg nastavka biti
reforma studiranja tj. famozni “bolonjski proces”.(djl)- Detalji
Aktualna zbivanja vezana uz suđenje hrvatskim generalima u Haagu, ali i u Hrvatskoj još jednom potvrđuju koliko je ova sudska farsa zapravo miljama daleko od prava i pravde. U tako nešto svaki se put ponovno i iznova uvjerimo svakim novim svjedočenjem «svjedoka» Tužiteljstva, za koje se u više navrata ustvrdilo kako su svjesno davali neistinite iskaze vezano uz akciju Oluja, ali još uvijek (očekivano!) nitko nije postavio pitanje njihove odgovornosti za kazneno djelo krivokletstva. Najnoviji svjedok-osumnjičenik-svjedok-pa ponovno osumnjičenik Tužiteljstva, general bojnik i načelnik Uprave vojne policije u doba Oluje Mate Laušić, mogao bi u ovom procesu odigrati važnu ulogu, iako bi se utemeljenost i objektivnost njegova iskaza već unaprijed mogla okvalificirati - nikakvom. (mmb)- Detalji
Izgleda da su hrvatska ministarstva pravi rasadnik umova i talenata.
Naime, između ostalih, na javnu političku scenu iznjedrila su mladu i
nadobudnu zvijezdu u stalnom usponu Zorana Milanovića, sjetimo se da je
i dr. Ivo Sanader prošao također kroz spomenuto rešeto, a sada pred
svjetla reflektora izlazi novopečena HDZ-ova uzdanica - Jasen Mesić.
Prezime bi nas moglo navesti na krivi trag - jer, iako prvo pada na
pamet, Jasen barem ako ništa drugo nije u rodu s predsjednikom RH. S
druge strane, ostale podrobnosti iz njegova života ili "karijere"
hrvatskoj su javnosti poprilično nepoznate. Jedino što se zapravo zna o
njemu trenutno je to da se radi o HDZ-ovom pretendentu za poziciju
zagrebačkog gradonačelnika. Iako nam se do sada činilo kako HDZ za
Zagreb i nije nešto pretjerano zainteresiran, u smislu postojanja nekog
svrsishodnog plana za osvajanjem vlasti u glavnom gradu Republike
Hrvatske, sada smo u to - gotovo sigurni. Jer, kako nam sada svari
izgledaju, Jasen Mesić mogao bi na sljedećim izborima prikupiti taman
toliko glasova da se može reći da je na njima sudjelovao. I da ničim
pri tome nije ugrozio, ili ne daj Bože, zamjerio se najvećem kandidatu,
neprikosnovenom sadašnjem i budućem gradonačelniku - Milanu Bandiću.(mmb,mm)- Detalji
Proteklih smo dana svjedoci opće rukometne histerije, a za sad i euforije u Hrvatskoj. Čitava država složno podržava i bodri svoje rukometne reprezentativce, lijepo i ponosno, kako Hrvati to već znaju. No, da vrag ne bi predugo spavao pobrinuli su se pojedinci u Zadru, koji su još jednom demonstrirali kako iskra brzo može planuti i kako se nesmotrene stvari lako dogode, kada se važne i delikatne odluke stave na leđa osoba koje za obnašanje svoje odgovorne funkcije očito nemaju dovoljno sposobnosti i senzibiliteta. Pa su zbog skidanja srpske zastave Zadrani i Hrvati kolektivno ponovno prikazani kao srednjovjekovni lovci na vještice. A sve zbog jedne promašene odluke i naravno, medija koji su tako nešto izgleda jedva dočekali. O čemu je zapravo riječ. Zadarski gradonačelnik Živko Kolega potpuno je nesmotreno i nepotrebno inicirao ili dozvolio – potpuno svejedno, da se na zadarski Narodni trg izvjese zastave svih zemalja sudionica svjetskoga prvenstva, uključujući i onu Republike Srbije, iako taj čin nije bio obvezatan, nego u «dekorativne svrhe», jer su sve zastave naravno po pravilima izvješene u sportskoj areni, gdje im je i mjesto. Sasvim je prirodno da su se Zadrani, koji su za vrijeme Domovinskog rata propatili iznimno mnogo, tri godine neprekidno pod općom opasnosti, često puta bez vode i osnovnih potrepština za život protiv tog čina pobunili i počeli vršiti pritisak da se zastava s njihova trga skine. Čitavu situaciju još više je zaoštrila činjenica kako je ovih dana obilježena godišnjica akcije Maslenica, koja u ljudima budi sjećanja i otvara, mnogima još žive rane na ne tako davno minule događaje. U takvim okolnostima jasno je da zastave na Narodnom trgu nikada nisu trebale biti izvješene.(mmb)- Detalji
O problematici manipuliranja brojem žrtava logora Jasenovac nedavno smo opširno pisali na Portalu (Odvratno poigravanje žrtvama ). Kao očit primjer neslaganja službenih podataka tijela koja se bave proučavanjem tog dijela povijesti, točnije Memorijalnog centra Jasenovac iz New Yorka, naveli smo primjer mještana Siverića. Ovom prigodom u cijelosti donosimo proširenu verziju otvorenog pisma mještana Siverića koje potpisuje član Hrvatskoga kulturnog vijeća Mile Prpa, a iz kojeg se može dobiti detaljniji uvid u očita neslaganja evidencije centra i stvarnih činjenica o sudbinama ljudi tog mjesta.- Detalji
Slovenski i hrvatski političari već duže vrijeme muku muče s postizanjem dogovora oko pitanja kopnene i morske granice. Realan problem naravno ne postoji, hrvatske granice utvrđene od strane Badinterove komisije nakon raspada bivše Jugoslavije vrlo su precizno i dokumentirano zapisane i tu nikakvog objektivnog prijepora nema. Ili ga ne bi trebalo biti. No, slovenska je politika nakon 2000. godine očito uvidjela kako su se Hrvatskoj zaista i dogodile promjene u smislu da su na vlast došli ljudi koji su na žalost pa čak i iza leđa hrvatske javnosti u stanju pregovarati o najvrjednijim nacionalnim interesima kao što je to državni teritorij. Od tada do danas pritisci Slovenije po tom pitanju eskaliraju, da bi svoj vrhunac doživjeli u prosincu 2008. kad je Slovenija iskoristila svoj položaj kako bi Hrvatsku blokirala u pregovorima za EU. Učinila je to usprkos činjenici da su se u kolovozu 2007. godine Sanader i Janša okvirno, iako neformalno uspjeli usuglasiti kako je i za jednu i za drugu stranu najbolja opcija sud u Haagu i međunarodno pravo.
Naime, Hrvatska je u nekoliko navrata predlagala i da se taj problem uputi na Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, ali to su Slovenci rezolutno odbili, što je s njihove strane i razumljivo, jer bi time priznali da je upitna samo morska granica, a tu su hrvatski argumenti nepobitni. Ono što se pak dogodilo ovih dana, točnije u srijedu, moglo bi se ipak tumačiti kao jasna politička pljuska upućena Slovencima od strane europskih parlamentaraca.(mmb)- Detalji
O brojnim intervjuima koje je Miroslav Tuđman kao kandidat za
predsjednika Republike Hrvatske dao u susjednoj Bosni i Hercegovini već
smo opširno izvijestili prošli tjedan u prilogu "Reakcije u BiH na
stavove dr. Miroslava Tuđmana". Naravno, kao što je bilo i za
očekivati, u "velikim" hrvatskim medijima Miroslav Tuđman nije dobio
nikakav prostor, a zašto bi i bilo drugačije kada se već sama
informacija da će nastupiti u utrci za predsjednika Republike skriva od
javnosti već mjesecima. No, korak dalje otišla je Slobodna Dalmacija,
koja također nije izvijestila kakvo je rješenje Miroslav Tuđman
predložio za problem uporne majorizacije hrvatskog naroda u susjednoj
zemlji, ali je pozvala u goste Bakira Izetbegovića, potpredsjednika
Stranke demokratske akcije, da on hrvatskim čitateljima rastumači što
predlaže i kakvu politiku vodi Miroslav Tuđman. Svoju privrženost
Bakiru Izetbegoviću i njegovom političkom putu Slobodna Dalmacija
iskazala je posvetivši dvije stranice za intervju, preko kojih je onda
rastegnut golemi naslov "Bakir Izetbegović: I mladi Tuđman dijelio bi
Bosnu". Moramo priznati kako upravo fascinira tehnika manipuliranja
koju iskazuju pojedine redakcije, no valjda si ne mogu pomoći. Pa tako
ni ova - iz Dugopolja.(mm)
- Detalji
Što se suđenja hrvatskim generalima za Oluju u Haagu tiče i dalje se nastavljaju svjedočenja, gdje raznorazni «stručnjaci» više ili manje neargumentirano uporno raspravljaju o besmislenoj tezi Tužiteljstva o navodnom prekomjernom granatiranju Knina. Teorija je uopće sama po sebi poprilično jadna, tim više što tužitelji nikako da uspiju dokazati svoje SF teze, a kako i bi kad postoje snimke grada neposredno nakon završetka akcije koje dokazuju suprotno. U namjerama im nije pomogla ni potraga za imaginarnim topničkim dnevnicima koji su poslužili jedino i isključivo kao još jedan način da se hrvatsku poslušnu političku «elitu» još jednom dovede na rub živčanog sloma. Najnoviji u nizu «topnički vještak», Nizozemac Harry Konings u nastavku višednevnog svjedočenja osporavao je topničku taktiku HV-a 4. kolovoza 1995. godine, ocjenjujući da vrsta topničkog oružja i rizik od stradanja civila nisu bili razmjerni vrijednosti vojnih ciljeva u Kninu, tadašnjem uporištu pobunjenih Srba.
Kazao je kako topništvo možda i nije bilo pretjerano, ali ga nije trebalo biti uopće jer u gradu nije bilo gotovo nikakve obrane. Sipanje ovakvih bisera može značiti samo jedno, da Tužiteljstvo više nema apsolutno ništa čime bi moglo postići svoj cilj. Postavlja se pitanje kako jedan potpukovnik ili bilo tko drugi koga se kvalificira vojnim stručnjakom bilo koje vrste, uopće pri zdravoj svijesti može ovako nešto izjaviti, a da mu bar ne bude malo neugodno.(mmb)Potkategorije
H. Hitrec 1376
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 792
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 2. svibnja 1567. umro Marin Držić
- 2. svibnja 1843. Kukuljevićev govor u Hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku
- 2. svibnja 1925. umro Antun Branko Šimić
- 2. svibnja 1991. – ratna zbivanja
- 2. svibnja 1995. velikosrbi raketirali Zagreb
- 3. svibnja 1961. rođen Miro Gavran
- 3. svibnja 1992. – ratna zbivanja
- 3. svibnja 1998. umro Gojko Šušak
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

