Detalji

Objavljeno: 16. prosinca 2009.

Neki sam dan razgovarao s prijateljem, s kojim sam više puta pohodio prosvjed Kruga za trg, o tome za koga ćemo glasovati. Iako smo uvijek imali slična politička stajališta, kaže on - ja ću za Milana Bandića, ali ne zato što mi se najviše sviđa, nego po onoj što je najmanje loše. I što da ja na to kažem svom prijatelju? Da se Bandić više puta jasno protivio micanju druga Tite s Kazališnog trga. Da je upravo Bandić dao sahraniti Zid boli u temelje mračnog spomenika Dušana Džamonje na Mirogoju, s uvredljivo naslovkanim imenima poginulih u Domovinskom ratu? I nije li oko Bandića ovih godina bilo toliko afera, zbog čega samostalne predsjedničke odluke vjerojatno neće moći donositi ni u snu? Svom prijatelju ništa pak nisam ni rekao. Što mu ja mogu kad ne razumije i ne vidi da su baš truli kompromisi doveli Hrvatsku tu gdje je danas.(mm)

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2009.

Nije tajna kako kampanja HDZ-ovog kandidata dr. Andrije Hebranga nailazi na vrlo slab odaziv u javnosti. Uostalom, na ovu temu već smo više puta pisali predviđajući upravo ovakav razvoj događaja. O složenoj situaciji u kojoj se 14 dana prije izbora nalazi ono biračko tijelo kojemu se nikako ne mogu sviđati medijski najeksponiraniji kandidati Josipović i Vidošević vjerojatno stoga ne treba previše lamentirati.(mm)

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2009.

Zbornik pod gornjim naslovom pojavio se nedavno, slijedom stručno-znanstvenoga skupa koji je održan u Velikom Trgovišću sredinom svibnja ove godine. «Dani dr. Franje Tuđmana» na putu su da postanu tradicionalnom manifestacijom visokoznanstvenih dosega, a nastali su marom i energijom dr. Milana Vukovića u suradnji s općinskim vlastima V. Trgovišća. Vjerojatno je informacija o izlasku ovoga zbornika mnogima već poznata, no nakon što sam ga u cijelosti pročitao osjećam obvezu reći i ponešto više o ovom dragocjenom prilogu starijoj i novijoj hrvatskoj povijesti, na način da upozorim na stožerne ulomke pojedinih tekstova – ne prepričavajući, nego citirajući.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 12. prosinca 2009.

Objavljujemo propovijed mons. Mile Bogovića sa svete mise povodom 10. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana. Misa je održana u petak u crkvi Svete Mati Slobode u Zagrebu, a nazočili su joj osim brojnih vjernika i članovi obitelji prvoga hrvatskog predsjednika. "Vjerujem da je Tuđmanova vizija hrvatske države bila takva da se u njoj mogla lako prepoznati i cijeniti svaka prava vrijednost, bez obzira na svoje nacionalno, vjersko ili ideološko porijeklo. Hrvatsko društvo nakon njega u tom smislu je znatno nazadovalo."

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2009.

Mnogim predsjedničkim kandidatima, prvenstveno Ivi Josipoviću, Nadanu Vidoševiću, Draganu Primorcu i Vesni Pusić puna su usta “regije” i toga kako će, ako postanu hrvatskim predsjednikom, učiniti Hrvatsku vodećom u regiji, ili kako to oni hrvatski kažu “liderom u regiji”. Pri tome, jasno, ne kažu što to uopće znači biti “lider u regiji”, prema kojim se kriterijima određuje to njihovo liderstvo. Ono što čovjeku prvo padne napamet, gospodarsko je stanje u pojedinim zemljama. Pogotovo u današnje vrijeme, kada materijalno u glavama političara diljem svijeta, te u svim velikim medijima u potpunosti zasjenjuje bilo što nematerijalno. Pogledajmo stoga kakvo je stanje gospodarstva u našoj “regiji”, odnosno, da budemo jasni i sadašnjem predsjedniku Hrvatske, u našem “regionu”.(djl)

Detalji

Objavljeno: 08. prosinca 2009.

Prošli tjedan okončana je akcija prikupljanja potpisa radi raspisivanja referenduma o načinu rješavanja problema razgraničenja sa Slovenijom, a u organizaciji građanske inicijative "More je kopno". Podsjećamo, po Ustavu RH, građani mogu pokrenuti referendum ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. To u praksi znači da je u 14 dana potrebno prikupiti nešto više od 400.000 potpisa kako bi se referendum raspisao, što je dakako moguće postići samo uz odličnu organizaciju i isto takav odaziv građana. Koliko se sjećamo, unazad deset godina postojale su samo dvije inicijative kada je broj prikupljenih potpisa mjerio u stotinama tisuća. Prvi puta bilo je to 2001. godine na valu nezadovoljstva zbog Vladine politike prema Haaškom sudu, a drugi puta to je bilo 2008. godine, kada je Katolička Crkva iza svetih misa tijekom dvije nedjelje u prosincu prikupljala potpise za peticiju "Međunarodni poziv na zaštitu prava i dostojanstva ljudske osobe i obitelji".(mm)

Detalji

Objavljeno: 08. prosinca 2009.

Ovih dana kada se prisjećamo nesretnog prvog prosinca 1918. g., kada je Hrvatska nasilno i bez volje hrvatskog naroda uključena u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (KSHS) – što je kasnije rezultiralo ogromnim teritorijalnim gubicima, demografskom katastrofom te kulturnim nazatkom - očigledno je da su neoorjunaši odlučili pojačati svoje političko-ideološko djelovanje. S obzirom da su prvi koraci u dekonstrukciji hrvatske države na putu ka novoj balkanskoj državnoj koncepciji uspješno obavljeni, i s obzirom da je srednjoeuropsko-mediteranski identitet davno zamjenjen zapadnobalkanskim, bilo je samo pitanje dana kada će netko iz projugoslavenskih i orjunaških krugova i javno zatražiti brisanje ustavne odredbe koja pravno onemogućuje ponovno udruživanje Hrvatske u balkanske asocijacije. Riječ je o članku 141. Ustava RH koji zabranjuje «pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku».(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 07. prosinca 2009.

Za razliku od Hrvatske gdje oni koje je narod izabrao ne daju tom istom narodu da na referendumima kaže što misli i što želi (jer ne želi isto što žele oni koje je zabunom izabrao), u Europi je referendum normalna, svakodnevna pojava. Jedan najavljeni referendum posebno mi je razgalio srce. Škotska će raspisati referendum o rastavi od Engleske. Nadam se da će referendum uspjeti i da će Škoti pokazati stražnjice Englezima kao što su činili u bitkama oživljenim u filmu «Hrabro srce». Vojvodina nije raspisala referendum o rastavi od Srbije, ali je dobrom voljom Beograda dobila (vratila) autonomiju. Tadić se hvali da time dokazuje europsko ponašanje, no riječ je vjerojatno o drugome – u svezi s Kosovom. Na stanovit način taj je čin posredno dokazivanje Međunarodnom sudu pravde u Haagu da se slučaj Kosova može riješiti i autonomijom, a ne (kao što je riješen) izdvajanjem u samostalnu državu. No glede Kosova prošla je baba s kolačima, a Vojvodini za sada odgovara barem autonomija.(H.Hitrec)