RuševoŽrtvama ubijenim nakon 17. travnja 1945. od strane partizana nakon njihova ulaska i „oslobođenja" Đakova, odalo je počast oko 300 sudionika komemoracije održane njima u spomen 18. travnja u Ruševu, malom selu između Đakova i Požege, udaljenom oko 40 km od Đakova. U ruševskoj crkvi svetu misu za nasilno ubijene nedužne Đakovčane i druge žrtve na svršetku Drugog svjetskog rata, predvodio je mons. Luka Marijanović, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu u koncelebraciji s ruševskim župnikom Milanom Klobučarom i nekolicinom svećenika iz Đakova. Mons. Marijanović je naglasio: „Želimo se prisjetiti svojih očeva i djedova, koji su ovdje u Ruševu mučki pobijeni i tako postali žrtvama komunističkog terora. Vi dobro znate kako su toga i susljednih dana srpske snage, odnosno prerušeni četnici, i jugo-komunističke partizanske snage likvidirale tri stotine Đakovčana, odreda obrazovanih, uglednih i imućnih ljudi, kojima je jedina krivnja bila ta što su bili ili Hrvati, Nijemci, Mađari i neki drugi naši sugrađani, ili jednostavnije rečeno, što nisu bili Srbi, a borili su se za svoju vjeru, svoj dom i svoju domovinu."(S.R.Šola, P.Šola)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tito i MamulaBaš sam se pripremio napisati tekst pod naslovom Mamulanje, potaknut intervjuom Branka Mamule objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, kad su u Hrvatsku ubačene nove kosti za oglabanje: Daimlerovo podmićivanje dužnosnika Račanove vlade počevši od godine 2002. i protuzakonito javno objavljivanje dijela Jedinstvenog registra hrvatskih branitelja Domovinskog rata. Obje ove teme tek su djelomično u drugi plan potisnule borbu za vlasništvo nad jednim od rijetkih hrvatskih proizvodnih brandova koji je uspio preživjeti tzv. tranzicijske odnose i prvobitnu akumulaciju kapitala - koprivničku Podravku, a u treći plan vijest da se u susjednoj Sloveniji zatvara neistraženo grobište u Hudoj jami, gdje slovenski stručnjaci procjenjuju da se nalazi oko pet tisuća žrtava totalitarnog jugokomunističkog režima pobijenih bez suda i zabetoniranih u okna rudnika sv. Barbare. I kako se onda odlučiti za temu između obnove Jugoslavije Branka Mamule, političke korupcije hrvatskih dužnosnika osvijetljene pri pravosuđu Sjedinjenih američkih država, objavljivanja Registra na valu predizbornih i postizbornih izjava Predsjednika Republike i njegova savjetnika „za braniteljska pitanja", ili rasplitanja čvorova oko Podravke kojoj zapravo prijeti sudbina Plive, HT-a, banaka i INE, ili daljnjeg protueuropskog i protucivilizacijskog prešućivanja prestrašnih zločina režima Mamuline Jugoslavije?(N.Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Đuro VidmarovićGodine 1993. Dubravko je Horvatić objavio knjigu pod naslovom «Nepostojeći hrvatski pisci» (Sisak, Ogranak Matice hrvatske). Naslov se doimao kao oksimoron, jer pojam pisac isključuje nepostojanje. Ako je netko pisac tada to podrazumijeva njegovo pojavljivanje u javnosti, odnosno objavljivanje knjiga. Ali navedeni oksimoron u Hrvatskoj je postao duhovna i politička stvarnost. Kod nas postoji fenomen nepostojećih pisaca. Postavlja se pitanje: na koji način neki autor može zaglibiti u ovu metafizičku situaciju, po kojoj je u isto vrijeme i pisac i nepostojeći pisac. Dakako, slijedeći principe koje je lijepo definirao veliki engleski novinar i književnik Eric Arthur Blair (Motihari, Bengal, 25. lipnja 1903. – London, 21. siječnja 1950.), poznatiji pod pseudonimom George Orwell, u čuvenom političkom, a neki kažu antiutopijskome, romanu 1984. Dobri stari Orwell upozoravao je na futurističko totalitarno društvo, za koje su mnogi držali kako je riječ o kritici samo boljševičke i nacističke varijante totalitarizma. Međutim, pridjev "orvelijanski" tiče se mehanizma kontrole misli od strane države u svim vremenima i prostorima. Kod starih Egipćana nalazimo bezbroj zapisa i spomenika na kojima su pobrisana ili istucana imena vladara i ličnosti. Time se te ličnosti i njihova djela činilo nepostojećima. Naravno, s aspekta vlasti režima konkretnog faraona. Njegov je nasljednik mogao isto učiniti s njegovim imenom. (Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Miroslav Međimorec22. ožujka 2010. na tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća predstavljena je studija dr. sc. Miroslava Međimoreca "Izvršio sam zapovijed: odveo sam u smrt 900 Hrvata". Ova studija objavljena je u časopisu "National security and the future", svezak 9., broj 4 i proteže se na osamdesetak strana, a zajedno s preslikama dokumenata čini knjigu od dvjestotinjak stranica. Zainteresirani tiskano izdanje mogu nabaviti po cijeni od 50 kuna na adresi Teslina 10 u Zagrebu, u prostorijama HIP-a (+385-1-483-87-66). Radi se o još jednom svjedočanstvu na vrlo potresna i krvava zbivanja nakon kraja 2. svjetskoga rata. Točnije, studija Miroslava Međimoreca je nastala na osnovi dviju izjava pod prisegom poručnika britanskog topništva Bernarda O'Sullivana o svom sudjelovanju u izručenju 900 Hrvata koji su se u svibnju 1945. predali britanskoj vojsci, a ona ih je izručila vojnicima jugoslavenske armije. Iz spomenute studije u nastavku donosimo vrlo zanimljiv dio pod nazivom "Kako sam došao u posjed izjava danih pod prisegom (affidavit) poručnika kraljevskog topništva Bernarda O'SuIlivana?"(hkv)

Add a comment Add a comment        
 

 

Giscard d'EstaingU tekućim raspravama o ulasku Hrvatske u EU čula se i teza da je Lisabonski sporazum pobjeda Europe nacija nad nadnacionalnom Europom. Držimo, kao što smo višekratno iznosili u javnosti, da je ocjena Lisabonskog sporazuma od ključne važnosti u stvaranju referendumskog stava hrvatskih glasača spram ulaska Hrvatske u EU. Zato smo odlučili navesti vrlo kritična razmišljenja koja je iznio Valery Giscard d´Estaing, u svom otvorenom pismu za Le Monde od 26. 10. 2007. godine. Iako veliki pristalica nadnacionalne Europe, odnosno tvorac propalog Europskog ustava, on smatra da je Lisabonski sporazum po sadržaju istovjetan s propalim Ustavom, a po načinu donošenja pobjeda birokratske Europe, dodajmo, ne samo nad Europom nacija nego i nad nadnacionalnom Europom, kakvu je on zamišljao. Pobjeda dakle bezbojnih ljudi kao što su Olli Rehn, Karl Bildt i slični, za koje se ne zna ni otkud su došli niti kamo idu, te na čiji izbor glasači nemaju stvarnog utjecaja čak ni po formuli jedan čovjek jedan glas. U iznošenju Giscardovog mišljenja prevest ćemo skraćenu verziju, koju je objavio EUobserver. Kratko, jasno i prikladno za daljnju raspravu na našem Portalu.(S.Barišić)

Add a comment Add a comment        
 

 

PravDaBrže nego se očekivalo, Ivo Josipović je pokazao tko ga je i zašto lansirao na položaj predsjednika RH. Govorom pred parlamentom BiH optužio je Hrvatsku da je (i ona) zaslužna za stradanja ljudi u Bosni i Hercegovini, da je Hrvatska znači "požela rat, smrt i sakaćenja stotina tisuća, milijuna raseljenih, itd..." Da se radi o krivotvorenju povijesti, posve je jasno, i zadnjih su dana o tomu izneseni brojni i točni dokazi iz kojih je zaboravnima vidljivo sljedeće: da je Hrvatska pozvala Hrvate u BiH da glasuju na referendumu o nezavisnosti BiH, da je Hrvatska prva priznala nezavisnu BiH, da ne postoje ama baš nikakvi dokazi o fantomskom dogovoru Tuđman-Milošević oko podjele BiH...(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tadić i JosipovićVijest da se je predsjednik dr. Ivo Josipović ispričao za «pokušaje Hrvatske u podjeli BiH», mogla je začuditi samo slijepce i političke diletante. Nakon svega što je hrvatska politička klasa uradila u posljednjih desetak godina, ovaj Josipovićev potez može se promatrati kao tek jedan u nizu onih kojima je svrha potkapanje hrvatskoga državnog suvereniteta i transferiranje Hrvatske na Zapadni Balkan, gdje joj je Preuzvišena međunarodna zajednica namjenila ulogu omanje ispostave Bruxellesa, Londona i Washingtona, pod kontrolom bratskoga Beograda, kao središta regiona.(D.Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 


Zoran PusićOvoga tjedna hrvatski mediji izvijestili su o još jednoj demonstraciji bahatosti jugofilskih elemenata u hrvatskom društvu, koji svakim danom postaju odista sve smjeliji. Voljeli bismo odmah reći kako će im se to ubrzo obiti o glavu, ali to teško da bi odgovaralo istini. I najveći mediokriteti danas mogu nerazmjerno puno profitirati u društvu, samo ako su dovoljno beskrupulozni prema ideji suverene i nezavisne Hrvatske. A takvih na žalost trenutno ima sasvim dovoljno da Hrvatsku, zajedno s nekim vanjskim čimbenicima, usmjeravaju u smjeru gdje bi oni to željeli. Tako mediokritetima, ostalo ćemo kasnije dopuniti, poput Zorana Pusića vjerojatno nikada ne bi posvetili ni slovca da on i njemu slične osobe nisu danas u poziciji davati prijedloge čiji je konačni cilj beskonačno sebičan prema sudbini običnoga hrvatskog čovjeka. (mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićPredsjednik Josipović posjetio je BiH i ondje se 13. travnja 2010. ispričao za tobožnju krivnju RH što je «dijelila Bosnu». Poklonio se žrtvama u Ahmićima za koje je okrivio RH! Time je via facti RH proglasio agresorom, a hrvatski narod zločinačkim. O čemu je zapravo riječ? Je li ovo čin neobaviještenoga, nesposobnog i glupog političara nesvjesnog što radi? Ili ratnog huškača? Nitko razuman u Hrvatskoj nije protiv mira i dobrosusjedskih odnosa. O tomu se ne treba sporiti. Kada je o miru riječ nestaju podjele na lijeve i desne, žute i smeđe... U ovom slučaju riječ je o nasilju nad povijesnom istinom, odnosno pokušaju da se ta istina zbog nečijih stranačkih, a ne nacionalnih interesa, preoblikuje u svoje naličje i kao takva ponudi svijetu kao prava istina. Mi koji duže pamtimo dobro se sjećamo kako su komunisti vješto i uspješno vršili orwelizaciju prošlosti. Zločin je postao dobro djelo, opravdan i poželjan, laž je ustoličena na pijedestal istine, a svatko tko se s time ne bi složio bio je represiran. I demokratski je svijet zbog svojih državnih interesa to verificirao.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
Sub, 2-05-2026, 23:37:01

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.