Detalji

Objavljeno: 11. lipnja 2010.

Pred ulaz u mirogojske arkade stigao je najnoviji turistički autobus otvorenih stranica, samo s krovom koji putnike štiti od sunca, poput onih što prevoze turiste pri razgledavanju Londona, New Yorka, Rima ili Pariza. Autobus nije na kat poput londonskih, ali se ljeti iz njega lijepo vidi naš grad u kojem se ne koče neboderi već ga krase barokne, secesijske i neoklasicističke zgrade, palače i crkve koje su svojim volumenom mnogo više primjerene čovjeku no one u metropolama svijeta. Čini se da to primjećuje sve više stranaca koji u Hrvatsku i Zagreb dolaze u sve većem broju. Prvo se iz autobusa iskrcao vodič pa zatim cijela skupina turista različitih narodnosti. Najviše je bilo Europejaca, ali i državljana SAD-a, Ruske federacije, Australaca, Japanaca, čak i Kineza. Nisu nedostajali ni susjedi, turisti iz regiona, koji sve više počinju posjećivati Lijepu Našu. Rat je zaboravljen, vrijeme je mira i otvorenih granica.(M.Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 10. lipnja 2010.

Početak lipnja bio je hladan i kišovit. Zatim je postalo vruće, pa su srbijanski kriminalci na boravku u Hrvatskoj potražili osvježenje na jezerima oko Zagreba i usput se upucavali. Što je vrlo dobro, jer je tako hrvatska policija saznala da su tu među nama godinama i godinama, da žive u Laništu gdje inače ima mnogo hrvatskih branitelja s obiteljima, ženama i djecom koja su mogla stradati da se mafijaši nisu diskretno obračunavali u prirodi. A ne radi se o sitnoj ribi, nego o ubojicama koji su smaknuli i premijera susjedne države. Što su sve u stanju učiniti u Hrvatskoj, samo nebo zna, ali za dobru nagradu smaknuli bi i tu bilo koga (kao što već i jesu). Ako se ne varam, samo je jedno pero zadnjih dana spomenulo nacionalnu sigurnost, a nekoliko pera i vizni režim sa Srbijom, za koji smo saznali da ne postoji od 2003. a ne samo od 2007. kako smo mislili.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 10. lipnja 2010.

Budući je na pragu obljetnica smrti Ivice Šerfezija, velike zvijezde hrvatske estrade, uzornog građanina, čovjeka neoštećene hrvatske historijske svijest i člana HSS-a, želim upozoriti na njegovo pjesništvo, jer se o tome malo znade. Ivica Šerfezi rođen je u Zagrebu, 1. prosinca 1935. godine. O njegovim roditeljima i o njegovoj mladosti ne zna se mnogo zbog nedostatka podataka. Njihov privatni život nikada nije bio predmet novinskih skandala. Poslije završetka gimnazije, Ivica Šerfezi je nastavio školovanje i završio studij geografije i sporta. Veoma je zanimljivo da je bio uspješan sportaš na početku svoje pjevačke karijere. Igrao je tenis i na rang listi tenisača ex-YU dostigao je osmo mjesto. Njegova žena je kao tenisačica tada dosegla vrh ex-YU tenisa, ali se zbog braka odrekla teniske karijere. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2010.

I dok se mitu o blagodatima Europske Unije u Hrvatskoj još dugo ništa vjerojatno ne bi dogodilo čak i da Europska unija ovog časa nestane, u Eurozoni se ipak događaju ozbiljni potresi koji prijete samom opstanku zajedničke europske valute. Barem tako procjenjuju neki analitičari, ali se slična razmišljanja daju čuti i iz usta značajnijih europskih političara. Uostalom, i sama njemačka kancelarka, na čiju zemlju svi gledaju kada treba pokriti nečije dugove, izjavila je sredinom svibnja - "Ako euro bude ugrožen, ne će biti ugrožena samo valuta, već puno više od toga, u pitanje će doći Europa i ideja o Europskoj uniji". Ova izjava bila je potaknuta financijskom krizom u Grčkoj i željom Njemačke da se čvršćom i odgovornijom monetarnom politikom u članicama Europske unije stabilizira euro, kao europska valuta iz koje bi njemačka ekonomija kao najjača u Europi po prirodi stvari trebala imati i najviše koristi.(mm)

Detalji

Objavljeno: 07. lipnja 2010.

Nedavni unutarstranački izbori SDP-ovaca u Zagrebu opet su u prvi plan izbacili pitanje kako će se stvari razvijati do i nakon odlaska Milana Bandića. Većina promatrača uopće ne dvoji kako glavnu i jedinu riječ po tom pitanju ima upravo SDP, donedavno Bandićeva matična stranka, pa se već govori o SDP-ovom organiziranju referenduma kojim bi sadašnji gradonačelnik s malo još stvarne vlasti trebao biti napokon smijenjen. Ipak, nekako se preskače činjenica da grad Zagreb po prirodi stvari ni po čemu ne bi trebao biti isključivo SDP-ovo leno, već da bi na vlast mogle računati i druge stranke, počevši od HDZ-a, ako baš hoćete. Zapravo, pomalo zvuči nevjerojatno da se stranka koja Zagrebom vlada već deset godina, pri čemu su gradski dugovi jednako kao i broj afera postali astronomski, danas percipira kao jedina realna opcija za formiranje nove vlasti nakon još jednog kruga izbora. Što se radi u drugim strankama?(mm)

Detalji

Objavljeno: 07. lipnja 2010.

Prošlo je dosta vremena od kako sam pisao prikaze književnih djela, književnika Hrvata koji žive u Austriji kao gradišćanski Hrvati. Neki razlozi i osobne i političke prirode bili su nas udaljili, no vrijeme liječi sve rane, pa tako i ono što je izgovoreno prije deset godina sada je povijest. Ovoga puta želim prikazati knjigu prijatelja iz mladosti, čovjeka koji je u kritično vrijeme za gradišćanske Hrvate bio jedan od vodećih predstavnika njihove mlade intelektualne elite, predsjednik Hrvatskog akademskog kluba, urednik mjesečnika Put i tjednih novina Hrvatske novine, pjesnik, pisac feljtona, novinar, kulturni djelatnik. To je Jurica Čenar. Rođen je 1956 godine u velikom gradišćanskohrvatskom selu Donjoj Pulji, a danas živi u mjestu Oslipu. Profesionalni je novinar i urednik u Hrvatskoj redakciji radio Burgenlanda.(Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 06. lipnja 2010.

"Vijenac", književni list za umjetnost, kulturu i znanost, donosi u novom broju nekoliko zanimljivih napisa i razgovora. Pod naslovom "Gdje odati počast Hrvatskoj?" Marinko Mišković i Matea Lay pišu o Oltaru domovine na Medvedgradu, razlozima njegove zapuštenosti i devastiranja koje je kulminiralo gašenjem vječnoga plamena (pod izgovorom da nema novaca za plin!), te štetnim prijeporima koji su zla djeca politizacije i u kojima stradava veličanstveni spomenik, djelo kipara Kuzme Kovačića. "Kultivirani um odupire se bilo kakvim nedostojnim poigravanjima s uzvišenom simbolikom Oltara domovine", kažu autori napisa. Spominju i nedavni ispad savjetnika za branitelje (na Pantovčaku) koji je izjavio da "postoje i neke negativne konotacije na vrijeme Franje Tuđmana". Takvim se izjavama i praksom nastavlja marginalizacija nacionalnih simbola, kao i onoga što simboliziraju.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. lipnja 2010.

Pozornije sam pročitao knjigu Vande Boras Podravac "Dnevnik iz tuđine", pa premda o knjizi na drugome mjestu piše uvaženi Đuro Vidmarović, ipak ću i ja reći koju, zadržavajući se posebice na borbi Hrvata u Australiji za – hrvatski jezik. Poznati su mi bili tek okvirni podatci, a tek sada od Vande Boras Podravac saznajem detalje te bitke koja je završila 1980. priznanjem hrvatskoga jezika. Podsjećam: u samoj Hrvatskoj postojala je te godine u Ustavu odredba o hrvatskom književnom jeziku u javnoj uporabi, ali je ona imala i dodatak koji je govorio o hrvatskom ili srpskom jeziku, što je protuhrvatski dio komunističkog establišmenta obilno koristio, pa se voljom Šuvara i sličnih školski predmet nazivao hrvatskim ili srpskim. U Australiji je, znači, hrvatski jezik priznat deset godina prije nego u Hrvatskoj, koja je tek u božićnom Ustavu 1990. dobila nedvosmislenu odredbu.(H.Hitrec)