Kazimir MalevicAko je čovjek Ukrajinac poljskog podrijetla", živio kao dijete u Ukrajini, ovdje se školovao i sam posvjedočio da su ukrajinska kultura, poglavito ukrajinska pučka umjetnost i ikonografija imale na njega presudan utjecaj, naša Jasna odjednom u njegovim ranim radovima vidi „ruske pejzaže", itd. Za ne povjerovati: kako je moguće Ukrajinu pretvoriti u Rusiju? Ili je novinarka brzopleta, ili je ukrajinofob? (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Vera Fischer je bila aktivna u zagrebačkoj židovskoj zajednici. No, manje je poznata njezino sudjelovanje u radu Svjetske konferencije za mir. Svoju je misiju vidjela u približavanja kršćanstva i židovstva. O njezinoj zauzetosti oko ove teme svjedoči i rad na kojemu su zajedno isklesani križ i Davidova zvijezda, smještena na mjestu srca, a koji prilažemo ovom članku. Taj se rad prešućuje. Na internetu se mogu vidjeti brojni radovi gospođe Fischer, ali ne i ovaj križ. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tijekom cijeloga života Mate Ujević nastojao je živjeti punim kršćanskim životom. Upravo je taj životni odabir odredio njegov život i kulturno djelovanje. U nizu istaknutih hrvatskih intelektualaca 20 st. koji su ostavili dubok trag u hrvatskoj kulturi Mati Ujeviću pripada istaknuto mjesto, posebno u enciklopedistici i leksikografiji u kojima je postavio u nekim aspektima i do danas nedosegnute visoke kriterije. Knjiga „Kršćanski idealizam i društveni angažman" vrijedan je prilog za upoznavanje života i kulturnog djelovanje ovoga velikog hrvatskog književnika, domoljuba i erudita. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

S našimi ričiPred nama je još jedno izdanje Zaklade „Agostina Piccoli" (Fondazione „Agostina Picoli") koja djeluje u gradiću Mundimitar, tal. Montemitro, jednome od tri naselja u južnoj talijanskoj pokrajini Molize u kojima žive pripadnici hrvatske jezične manjine, kako ih Italija službe tretira prema svome zakonodavstvu, poznati po pokrajinskome nazivu moliški, odnosno molizanski Hrvati. Riječ je o jednome od najstarijih dijelova hrvatskoga narodnog rasuća.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

U zagrebačkoj etno-galeriji „Hrvatska kuća: materina priča" (Preradovićeva ul. 31.), u prekrasnom izložbenom prostoru, otvorena je 26. lipnja 2014. izložba ukrajinske pučke umjetnosti, pod naslovom „Petrykivski rospis" (Petrikivska umjetnost, odnosno Umjetnost sela Petrykivka). Donator Izložbe je Oleksandr Dementijenko, a pokrovitelj zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ruski politički analitičari su priznali kako je imenovanje g. Klimkina izazvalo "šok za ruske diplomate, medije i propagandu, što je dovelo do sloma protu-ukrajinske koncepcije mnogih ruskih političara, novinara i propagandista" , zbog toga što je gospodin Klimkin rođen u Rusiji, studirao u Moskvi, štoviše, "bio je jedan od glavnih autora Sporazuma o pridruživanju Ukrajine EU". "Dakle, sada ćemo imati ministra vanjskih poslova Ukrajine Rusa po nacionalnosti, studenta moskovskog Fiztehnikuma, pobornika ukrajinske europske integracije i apsolutnog domoljuba Ukrajine, a to će teško ući u okvire ruske propagande". (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

U sklopu kampanje za predsjedničke izbore, Josipović se na infantilan način namjerava upucati ljevici i desnici pa na velika zvona (uz pomoć svoje televizije, HTV) stavlja posjet rodnim kućama Tuđmana i Tita – izjednačujući ono što se izjednačiti ne da i ne može i ne smije. Njegova parola o bližoj povijesti nalik je na stripovsku grupu TNT (Tuđman naime Tito). Josipović u perfidnom stilu naravno podmeće i izjednačavanje u zločinima. Znači, i Tito i Tuđman su činili zločine. Bili su veliki ljudi, jako zaslužni, ali...eto, vuku se repovi. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

U nakladi NIU Hrvatska riječ koja djeluje u Subotici kao jedna od institucija tamošnjih Hrvata, objavljena je 2012. vrlo poticajna knjiga eseja književnika Lazara Franciškovića, pod jednostavnim naslovom „Eseji". Knjigu je uredio i eseje izabrao poznati hrvatski književnik iz Subotice Milovan Miković. S posebnom radošću prikazujemo svako književno ostvarenje koje dolazi iz pera hrvatskih pisaca što žive u Srbiji kao pripadnici tamošnje Hrvatske nacionalne manjine. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zvonko Saric2Zbirka stihova Zvonka Sarića, hrvatskog pjesnika iz Subotice „Neonski zavrtanj", objavljena 2004. godine prošla je nezapaženo u našoj javnosti. Kako je riječ o hrvatskom književniku koji živi izvan Hrvatske potrebno je pozdraviti njegovo djelo i dati mu zaslužnu ocjenu. Zvonko Sarić rođen je u Subotici 8. ožujka 1963. godine. Piše poeziju, kratku prozu, romane i eseje. Kao autor sklon modernizmu i eksperimentiranju, izlagao je vizualnu poeziju i majilart na više skupnih međunarodnih izložbi. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
Pon, 4-05-2026, 09:38:57

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.