Zdravko Dučmelić (1923.-1989.), izuzetni hrvatski umjetnik rođen je u Vinkovcima. Studirao je slikarstvo u Zagrebu, Rimu i Madridu (Real Academia de San Fernando), a 1949. je emigrirao u Argentinu. Od 1963. do 1966. bio je ravnatelj argentinske umjetničke akademije Escuela Superior de Artes de la Universidad Nacional de Cuyo. Dučmelić je maestralno ilustrirao slavnu "Laberintos" (Labirinti), koju je napisao Jorge Luis Borges (Izdao: De Arte Gaglianone, Buenos Aires, 1983.), svojim nadrealističkim, kvazi-metafizičkim djelima (...el pintor preferido de Borges = Borgesov najdraži slikar).

 

 

Bartol Gyurgieuvits (Bartol Đurđević) (1506.-1566.), rođen je u Turopolju pokraj Zagreba. Četrnaest godina proveo je kao rob u Turskom carstvu. Nakon što je uspio pobjeći u Europu, objavio je brojna djela o Turcima. Među njima je i De Turcarum ritu et caeremoniis (O turskim običajima i ceremonijama) (djelo je napisao pod imenom Bartholomeus Georgievits), koje je objavljeno u Amsterdamu 1544. U tom je djelu između ostalog opisao značajke glazbe islamskog društva. Bio je među prvima u Europi koji se bavio islamskom glazbom, i djelo mu je prevedeno na sedam jezika. Uistinu je bilo popularno diljem Europe: djelo je doživjelo 77 (!) izdanja.

 

 

Pavao Tijan izuzetni je hrvatski enciklopedist rođen u gradu Senju. 1945. je emigrirao u Italiju gdje je objavio svoju knjigu Martyrium Croatiae (Hrvatsko mučeništvo) u Rimu 1946. U Španjolskoj je bio sveučilišni profesor u Madridu, znan kao don Pablo Tijan Roncevic. Pavao Tijan nositelj je prestižne kolajne španjolskog kralja - Cruz de Alfonso X el Sabio (Encomienda con Place de Alfonso X El Sabio del Estado español por sus meritos en el campo de la cultura (Kolajna Alfonsa X. 'Mudraca', od španjolske države, za njegove doprinose na polju kulture).

 

 

Ne možemo poreći činjenicu da neki poznati povjesničari hrvatske glazbe (primjerice Lovro Županović, Ennio Stipčević) dokazuju da je prva hrvatska opera 80 godina prije opere "Ljubav i zloba" Vatroslava Lisinskog. Ime skladatelja je Julije Bajamonti (1744.-1800.). 1796. je Bajamonti napisao članak "Il medico e la musica" ("Liječnik i glazba"), esej o terapiji glazbom, jedan od prvih u povijesti, u kojem je pokazao da glazba ima terapeutsku snagu. Bio je najplodniji i najraznolikiji hrvatski skladatelj svog vremena (230 djela, neka su nedovršena).

 

 

Ovoljetnošnje Olimpijske igre svi smo rado gledali. Divili smo se čarobnim izvedbama kod otvaranja i zatvaranja igara u Pekingu. Nešto takvo može se dogoditi samo u zemlji s toliko milijuna ljudi i gdje vlada politički sustav po kojem svi moraju „plesati“ kako vrh dirigira! Ali pravo naše divljenje ide športašima koji su godinama, iz dana u dan, uvježbavali svoje vještine i dospjeli do svjetskih vrhunaca. Hrvati, ne samo u domovini, nego i u svijetu dosezali su i dosežu među najbolje u športu. Više puta su zapisani pod imenima drugih država i političkih tvorevina, ali su ipak Hrvati, a njihovi uspjesi idu na čast narodu iz kojeg potječu. Tako je jedna od najuspješnijih u Americi i u svijetu u skakanju u vodu s 3-metarske daske i 10 metara visoke skakaonice bila američka Hrvatica Helen Crlenkovich, od milja zvana "Klinky". O njoj, vjerujem, dosad niste čuli (ili vrlo malo), pa evo nekoliko crtica o toj slavnoj američkoj športasici hrvatskog podrijetla i njezinoj obitelji.(dr.A.Čuvalo)

 

 

Ovoljetnošnje Olimpijske igre svi smo rado gledali. Divili smo se čarobnim izvedbama kod otvaranja i zatvaranja igara u Pekingu. Nešto takvo može se dogoditi samo u zemlji s toliko milijuna ljudi i gdje vlada politički sustav po kojem svi moraju „plesati“ kako vrh dirigira! Ali pravo naše divljenje ide športašima koji su godinama, iz dana u dan, uvježbavali svoje vještine i dospjeli do svjetskih vrhunaca. Hrvati, ne samo u domovini, nego i u svijetu dosezali su i dosežu među najbolje u športu. Više puta su zapisani pod imenima drugih država i političkih tvorevina, ali su ipak Hrvati, a njihovi uspjesi idu na čast narodu iz kojeg potječu. Tako je jedna od najuspješnijih u Americi i u svijetu u skakanju u vodu s 3-metarske daske i 10 metara visoke skakaonice bila američka Hrvatica Helen Crlenkovich, od milja zvana "Klinky". O njoj, vjerujem, dosad niste čuli (ili vrlo malo), pa evo nekoliko crtica o toj slavnoj američkoj športasici hrvatskog podrijetla i njezinoj obitelji.(dr.A.Čuvalo)

 

 

Veljko Rogošić je bio proglašen svjetskim prvakom od strane Međunarodnog saveza za daljinsko plivanje četiri puta između 1971. i 1974. Prvi je preplivao 200 kilometara bez prekida. Na stazi od Grada pokraj Trsta u Italiji do Ricconea kraj Ancone postavio je svjetski rekord u daljinskom plivanju od 225 kilometara (tijekom tog plivanja izgubio je 16 kg. 1992. je taj izuzetni športaš uvršten u Kuću slavnih maratonskog plivanja Floridi u SAD, Sudjelovao je u Domovinskom ratu protiv velikosrpske agresije na Hrvatsku i jedan od osnivača hrvatskih pomorskih jedinica. Predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je Medaljom Domovinskog rata.

 

 

Marijan Matijević (1878-1951) bio je izuzetni hrvatski hrvač ("Junak iz Like"). Matijević je putovao diljem svijeta, uključujući Kinu i Japan, pokazujući svoju izvanrednu fizičku (svijanje metalnih štapova, lomljenje kamena). Zna se da je nadmašio poznatog Prima Carneru. Pokopan je u Županji pokraj Save. Poznat je i po svojim mnogobrojnim humanitarnim javnim nastupima. Matijević je bio izuzetno popularan, što se može vidjeti po tisućama članaka objavljenim o njemu po cijelom svijetu, na engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, španjolskom, arapskom, turskom, kineskom, japanskom i mnogim drugim jezicima. Jednom je u Americi bio predstavljen kao «austrijski atleta», na što je požurio ispraviti najavljivača riječima: «Draga gospodo, ja nisam Austrijanac, ja sam Hrvat rođen u ponosnoj Lici…».