Sklapanje obrambenih partnerstava je nužnost

Obrambena partnerstva Europske unije s istomišljenicima su nužnost u ovoj geopolitičkoj situaciji s Rusijom kao glavnom prijetnjom, poručili su eurozastupnici u srijedu u usvojenom izvješću o Strateškim partnerstvima EU-a u području obrane i sigurnosti.

Sklapanje obrambenih partnerstava primarno je potaknuto ruskom agresijom na Ukrajinu, koja bi uskoro mogla ući u petu godinu. Zato se rezolucijom, usvojenom s 440 glasova za, 119 protiv i 85 suzdržanih, poziva na formalizirano partnerstvo s Ukrajinom, ponavljajući poruku da bez sigurnosti Ukrajine nema sigurnosti za Europu i ističući da "neoimperijalne težnje i revizionistički stav Rusije predstavljaju najznačajniju prijetnju sigurnosti EU-a".

- U ovom nestabilnom sigurnosnom okruženju moramo odgovoriti snažno - potrebna su nam obrambena partnerstva kako bismo izgradili sfere zajedničkog interesa protiv sfera utjecaja i imperijalističkih djelovanja. Ovo izvješće otvara novo poglavlje za proširena i poboljšana partnerstva EU-a. U odvraćanju ruskog imperijalizma, Europska unija nema većeg i važnijeg partnera od Ukrajine, rekao je u srijedu izvjestitelj Michal Szczerba iz redova pučana.

U rezoluciji, za koju je hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) bio izvjestitelj u sjeni socijaldemokrata, naglašava se da je "NATO temelj kolektivne obrane", uz poziv na "jačanje europskog stupa NATO-a" te na uspostavu "formaliziranog partnerstva" sa SAD-om.

- U konačnom kompromisu kao rezultat pregovora između političkih grupa, tekst naglašava da odnosi EU-a i SAD-a ostaju temelj europske sigurnosti i obrane. Međutim, upozorava na rizike koje predstavlja promjena fokusa američke vanjske politike i poziva EU da razvije vlastite kapacitete za planiranje i operativne sposobnosti, rekao je Picula Hini.

Picula dodaje da je inzistirao, što je uneseno u tekst, da partnerstva s istomišljenicima "moraju biti temeljena na uzajamno koristan način i u skladu s interesima i vrijednostima EU-a, s čim bi se promicao međunarodni poredak utemeljen na pravilima".

Rezolucijom se također traži da se preispita nastavak gospodarske suradnje EU-a s Kinom "s obzirom na kinesku podršku ruskom ratnom gospodarstvu" te ističe potreba za "produbljivanjem suradnje u području sigurnosti i obrane" s Tajvanom, otoka kojega Peking smatra svojim teritorijem.

Na pitanje bi li veća suradnja u području obrane s Tajvanom riskirala trgovinske napetosti s Kinom, Picula podsjeća da se EU pridržava politike jedne Kine i ne održava formalne diplomatske odnose s Tajvanom, poštujući status quo i Rezoluciju 2758 Opće skupštine UN-a te ističe da "produbljivanje suradnje ili određena koordinacija u područjima obrane i sigurnosti ne znači nužno i formaliziranje".

- U izvješću o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici usvojenom prošli mjesec, naveli smo da Tajvan ima vodeću ulogu u razvoju visoke tehnologije i veliko iskustvo u obrani od hibridnih napada i dezinformacija, čak i oko sabotaže podmorskih kabela, što su primjeri u kojima se može suradnja i dijalog ostvariti, uzevši u obzir njihovo značajno iskustvo, rekao je Picula.

Postojeća i buduća partnerstva

Europska unija od siječnja ove godine ima potpisano partnerstvo u području sigurnosti i obrane s Indijom, od 2025. s Kanadom i Ujedinjenim Kraljevstvom, a od 2024. s Japanom, Južnom Korejom, Norveškom, Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Moldavijom. Uskoro bi mogao biti potpisan i s Australijom.

U rezoluciji se poziva da prioritetna partnerstva budu ona s Norveškom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Kanadom, članicama NATO-a, kao i da treba što prije zaključiti pregovore s Australijom i istražiti potencijalno partnerstvo s Novim Zelandom.

Eurozastupnici smatraju da bi uključivanje Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva u instrument SAFE "bilo uzajamno korisno i pomoglo pri iskorištavanju dodane vrijednosti svake industrije". Članice EU-a u prosincu su potvrdile bilateralni sporazum s Kanadom koja bi uskoro mogla postati prva zemlja van Europe koja sudjeluje u instrumentu SAFE od 150 milijardi eura kojim se podupiru države članice EU-a koje žele ulagati u industrijsku proizvodnju u području obrane putem zajedničke nabave, dok su pregovori s Britanijom u zastoju.

Eurozastupnici dodaju da je važno uspostaviti partnerstva i sa zemljama zapadnog Balkana, a posebno s Bosnom i Hercegovinom te da bi se ta partnerstva trebala temeljiti na postojećem angažmanu zajedničke sigurnosne i obrambene politike u regiji, uključujući operaciju EUFOR Althea, dok u zemljama Kavkaza i središnje Azije vide stratešku važnost "za diversifikaciju opskrbe energijom, razvoj sigurnih prometnih koridora i jačanje cjelokupne otpornosti Europe", piše HRT.

(hkv)