Napetosti između Grčke i Turske

Napetosti između Grčke i Turske ponovno su eskalirale u Egejskom moru, jednom od geopolitički najosjetljivijih područja Europe. Iako su obje zemlje saveznice unutar NATO-a, njihovi odnosi desetljećima su opterećeni sporovima koji se povremeno smiruju, ali nikada u potpunosti ne nestaju.

Najnoviji val napetosti potaknut je odlukom Ankare da izdaju dugoročne NAVTEX obavijesti, kojima se najavljuju istraživačke i druge pomorske aktivnosti u velikom dijelu Egejskog mora. Atena te poteze smatra provokacijom i pokušajem dovođenja u pitanje postojećeg statusa quo, dok Turska tvrdi da se radi o rutinskim i zakonitim aktivnostima u skladu s međunarodnim pravilima pomorske sigurnosti.

Iza tehničkih obavijesti, međutim, krije se dublji problem – pitanje suvereniteta i prava na more.

Središnje pitanje odnosi se na mogućnost proširenja grčkih teritorijalnih voda sa 6 na 12 nautičkih milja. Grčka se pritom poziva na međunarodno pravo mora, prema kojem obalne države imaju pravo na takvo proširenje. No u Egejskom moru, zbog velikog broja grčkih otoka koji se nalaze vrlo blizu turske obale, takav bi potez značajno promijenio postojeću ravnotežu.

Prema turskom stajalištu, proširenjem bi gotovo cijelo Egejsko more postalo grčko teritorijalno more, što Ankara vidi kao ozbiljnu prijetnju slobodi plovidbe i vlastitim sigurnosnim interesima. Zbog toga je turski parlament još 1995. godine jednostrano grčko proširenje teritorijalnih voda u Egeju proglasio mogućim razlogom za rat.

Spor se ne zaustavlja samo na morskim granicama. Dodatne napetosti proizlaze iz različitih tumačenja zračnog prostora, pitanja demilitarizacije grčkih otoka u blizini turske obale, kao i prava na kontinentalni šelf i moguće energetske resurse ispod morskog dna. Svaki od tih elemenata ima i vojnu i ekonomsku dimenziju, zbog čega incidenti – poput presretanja vojnih zrakoplova ili bliskih susreta ratnih brodova – redovito povećavaju rizik od eskalacije.

Unatoč zaoštrenoj retorici, obje strane naglašavaju da žele izbjeći otvoreni sukob. Paralelno s napetostima vode se diplomatski razgovori, a najavljeni su i susreti političkih čelnika s ciljem smirivanja situacije.

Analitičari upozoravaju da su ovakvi ciklusi zatezanja i popuštanja postali gotovo uobičajeni obrazac u odnosima Atene i Ankare.

Iako se stanje zasada drži pod kontrolom, Egejsko more ostaje trajna točka napetosti između Grčke i Turske. Riječ je o složenom i dugotrajnom sporu u kojem se isprepliću pravna pitanja, povijesna iskustva i suvremeni geopolitički interesi, a čije se rješenje zasad ne nazire. (ll)