Beč: OESS spreman za misiju u Ukrajini

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) spremna je nadzirati potencijalni prekid vatre u Ukrajini, izjavila je predsjedavajuća Elina Valtonen, 4. prosinca na otvaranju dvodnevnoga 32. godišnjega sastanka Ministarskoga vijeća OESS-a u Beču, kojem je nazočilo oko 40 ministara vanjskih poslova, ali ne i najviši diplomati iz Rusije i Sjedinjenih Država, javljaju austrijski mediji.

Još nema prekida vatre, ali spremni smo, rekla je Valtonen, napomenuvši kako trenutačno postoji velika neizvjesnost oko mirovnih pregovora u Ukrajini. „Spremni smo na razne mogućnosti. Rusija krši sva načela Završnoga akta iz Helsinkija u Ukrajini“, izjavila je, pozivajući se na osnivački dokument KESS-a (Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi), organizacije prethodnice današnjega OESS-a.

Valtonen je upozorila kako bez temeljnih reforma, OESS riskira da postane „nebitan“. Stoga je Finska pokrenula nekoliko reforma. Organizacija mora postaviti jače prioritete i usredotočiti se na zadatke koje ne poduzimaju ni EU ni Vijeće Europe, rekla je.

OESS sa 57 država sudionica najveća je regionalna sigurnosna organizacija.

Švicarski ministar vanjskih poslova i budući predsjedatelj OESS-a Ignazio Cassis također je najavio spremnost OESS-a da se pripremi za promatračku misiju koja će nadzirati potencijalni prekid vatre u Ukrajini. Rekao je da postoji „velika nada da će se ova organizacija i dalje nuditi kao platforma za dijalog“, misleći na budućnost OESS-a.

Austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) izrazila je uvjerenje da OESS može održivo osigurati mir u Ukrajini „ako postoji politička volja“. Svaka organizacija je jaka koliko i politička volja koja stoji iza nje. „Želimo da ovaj krvavi rat završi“, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova te dodala da ovo ne smije biti samo stanka prije sljedećega ruskoga napada.

Podsjetivši kako se ove godine obilježava 50. obljetnicu Završnoga akta iz Helsinkija, koji utjelovljuje načela poput nacionalnoga suvereniteta, nepovredivosti granica i poštivanja ljudskih prava, Meinl-Reisinger napomenula je kako nam je OESS „potreban više nego ikad“.

Sikorski: Današnja Rusija je represivnija i agresivnija nego što je Sovjetski Savez bio 1970-ih

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je kako Rusija ne pokazuje znakove spremnosti završetka rata protiv Ukrajine. Naprotiv, šef Kremlja Vladimir Putin pojačava svoju retoriku protiv Europe. „Rusija pod svojim sadašnjim režimom nije mirna država.“ Agresivni rat protiv Ukrajine usmjeren je i protiv europskoga sigurnosnoga poretka, rekao je.

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski izrazio je slično mišljenje. Izjavio je da je Završni akt iz Helsinkija bio moguć tek prije 50 godina jer se tadašnji Sovjetski Savez kretao u pravom smjeru, prema većem suživotu i otvorenosti. „Današnja Rusija kreće se u suprotnom smjeru“, rekao je Sikorski. Po njegovim riječima današnja je Rusija represivnija i agresivnija nego što je Sovjetski Savez bio 1970-ih.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha smatra obnovu trajnoga mira i zajamčene sigurnosti u Ukrajini pitanjem rata i mira u Europi.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto smatra kako je europski odgovor na ovaj rat „potpuni neuspjeh.“

Zbog činjenice da ni ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ni američki državni tajnik Marco Rubio nisu došli u Beč tumači se da OESS ne igra važnu ulogu u diplomatskim naporima za pronalaženje načina za okončanje rata.

Rusiju je predstavljao zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško, a američku delegaciju predvodio je dužnosnik State Departmenta Brendan Hanrahan.

Gruško je izrazio žaljenje zbog nedostatka rezultata na ovom sastanku Ministarskoga vijeća OESS-a i atmosfere konfrontacije.

„OESS se pretvorio u instrument hibridnog ratovanja i prisile“, rekao je. Dodao je da potpuna „ukrajinizacija“ dnevnoga reda nije samo iskrivila temeljna načela OESS-a, nego je dovela i do sužavanja njegova fokusa.

Francuski ministar za europska pitanja Benjamin Haddad izjavio je da Lavrovljevo nesudjelovanje u Ministarskom vijeću OESS-a pokazuje „da Rusija jednostavno još više okreće leđa diplomaciji“. Također je rekao da Rusija danas krši sva načela Helsinkija.

Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Kaja Kallas, koja je nazočila skupu u Ɓeču napisala je na mreži X kako će EU „održati svoj smjer“.

„Samo veći pritisak na Rusiju i veća podrška Ukrajini promijenit će odnos snaga“, smatra Kallas.

Ukrajinski mediji izvijestili su da je visoka predstavnica EU-a Kallas, obraćajući se kolegama iz država članica OESS-a pozvala na poduzimanje koraka koji bi Rusiju lišili želje da silom mijenja granice te podsjetila da je Rusija u proteklih sto godina napala 19 zemalja.

„U proteklih sto godina Rusija je napala najmanje 19 zemalja, od kojih su mnoge zastupljene za ovim stolom, a neke čak tri ili četiri puta. Ni jedna od ovih 19 zemalja nikada nije napala Rusiju“, rekla je Kallas, dodavši kako bi u svakom mirovnom sporazumu u vezi s Ukrajinom trebalo biti u fokusu „postići ustupke s ruske strane kako bi zaustavila agresiju i izgubila želju za promjenom granica silom“.

Finska je odlučila ne održati godišnji sastanak u Helsinkiju, već u sjedištu organizacije u Beču kako bi pridonijela „zaštiti klime“ te radi izbjegavanja potencijalnih sukoba s Rusijom.

Proračun organizacije za nadolazeću godinu ostaje neriješen, pišu mediji. Od 2021. godine organizacija posluje s fiksnim, neindeksiranim proračunom. Finsko predsjedništvo podnijelo je prijedlog proračuna, koji nije podržala samo jedna država članica. Rusija odbija platiti svoj dio, ali ne može biti sankcionirana. Očekuje se dogovor o proračunu do sljedeće godine. Što se tiče predsjedanja za 2027., Švicarska će preuzeti predsjedanje OESS-om na godinu dana počevši od siječnja.

(mc, hkv)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.