M. Betsa: Ukrajinska djeca najranjivija su meta agresije; Rusija ih sakati, ubija i pokušava prikriti njihov identitet

Opća skupština UN-a, 3. prosinca 2025., uvjerljivom je većinom glasova prihvatila rezoluciju kojom se od Ruske Federacije zahtijeva hitan i bezuvjetan povratak sve ilegalno deportirane ukrajinske djece s okupiranih područja. Poziva se Rusku Federaciju da odmah prekine svaku daljnju praksu prisilnoga raseljavanja, deportacije, odvajanja djece od obitelji i zakonskih skrbnika, promjene osobnoga statusa, uključujući državljanstvo, posvojenje ili udomiteljstvo, te indoktrinaciju ukrajinske djece.

Rezoluciju je podržala 91 zemlja članica Opće skupštine UN-a, uključujući SAD, 12 članica je glasovalo protiv, a 57 je bilo suzdržano. Osim Rusije, protiv rezolucije su glasale Bjelorusija, Iran, Nikaragva, Kuba, Eritreja, Mali i nekoliko drugih država, 57 zemalja suzdržalo se od glasovanja, uključujući Kinu, Indiju, Brazil, Armeniju, Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan, Egipat, Katar i Pakistan.

Ukrajinska zamjenica ministra vanjskih poslova Mariana Betsa tijekom predstavljanja rezolucije koju su sastavili Ukrajina, Kanada i EU, rekla da se taj dokument ne tiče politike, nego isključivo čovječanstva i moralne dužnosti međunarodne zajednice, javljaju mediji.

Naglasila je da je rat Ruske Federacije protiv Ukrajine djecu učinio najranjivijim metama agresije. Po njezinim riječima, Rusija ne samo da ubija i sakati djecu, već i pokušava izbrisati njihov identitet.

Betsa je rekla da se na okupiranim teritorijima i u Rusiji ukrajinskoj djeci zabranjuje materinski jezik i povijest, te su umjesto toga podvrgnuta neprijateljskoj propagandi. Prisiljena su ponavljati lažne priče o „nacističkoj državi“, regrutiraju se u tzv. dječje vojske gdje su izvrgnuta „vojnoj obuci i ideološkoj indoktrinaciji“.

Po podatcima ukrajinskoga Ministarstva vanjskih poslova, Rusija je od početka agresije deportirala najmanje 20.000 ukrajinske djece, a Ukrajina uspjela vratiti kući samo njih 1859.

Rusija je u raspravi odbacila rezoluciju kao politički motiviranu. Veleposlanica Maria Zabolotskaja, zamjenica stalnoga predstavnika Ruske Federacije pri UN-u, rekla je da je sastanak suprotan mirovnim naporima i opisala rezoluciju kao „posebno ciničnu laž“.

Tijekom razmatranja nacrta rezolucije, predsjednica Opće skupštine UN-a Annalena Baerbock naglasila je da je deportacija djece teško kršenje međunarodnoga humanitarnoga prava jer članak 49. Četvrte Ženevske konvencije zabranjuje prisilno preseljenje civila s okupiranih teritorija pod bilo kojim okolnostima. Slično tome, Konvencija o pravima djeteta jamči pravo svakoga djeteta na identitet, obiteljski život, državljanstvo i zaštitu od otmice.

Baerbock je naglasila da se pitanje povratka djece ne može razmatrati odvojeno od činjenice ruske invazije. Napomenula je da Opća skupština djeluje dosljedno u uvjetima u kojima Vijeće sigurnosti UN-a i dalje ne može donositi odluke zbog stava Ruske Federacije.

„Jedanaesta izvanredna posebna sjednica donosi odluke u ime sveobuhvatnoga, pravednoga i trajnoga mira u Ukrajini, radi zaštite međunarodnoga poretka, ukrajinskoga naroda i najranjivijih među njima – djece“, rekla je Baerbock.

Diplomati smatraju da je podrška rezoluciji glas za međunarodno pravo i pravdu, jer stvara alate koji će otetoj djeci omogućiti da ponovno žive u svojoj domovini.

Europski parlament 8. svibnja 2025. prihvatio je Rezoluciji o povratku ukrajinske djece koju je Rusija prisilno preselila i deportirala.

Rusija vodi ukrajinsku djecu u Sjevernu Koreju „u logore za preodgoj“ – (aktivisti za ljudska prava)

Ruski okupatori ilegalno prebacuju ukrajinsku djecu s privremeno okupiranih teritorija u takozvane „logore za preodgoj“ ne samo u Rusiji i Bjelorusiji, nego i u Sjevernoj Koreji.

Katerina Raševska, stručnjakinja za međunarodno pravo u Regionalnom centru za ljudska prava, na saslušanju u američkom Senatu, 3. prosinca, dokumentirala je postojanje 165 logora za „preodgoj“. U tim su ustanovama ukrajinska djeca podvrgnuta prisilnoj militarizaciji i rusifikaciji.

Raševska je naglasila da se geografija deportacije maloljetnika proširila: takvi logori sada djeluju ne samo na okupiranim teritorijima Ukrajine, u Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, već i u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji.

Tijekom svojega govora pokazala je fotografije ukrajinske djece koja su završila u Sjevernoj Koreji, primjerice 12-godišnjega Mihaila iz okupiranoga dijela Donjecke oblasti i 16-godišnju Lisu iz okupiranoga Simferopolja.

Prema aktivistima za ljudska prava, ta su djeca poslana u logor Songdowon, koji se nalazi 9000 kilometara od njihova doma.

„U ovom kampu djeca su učila uništavati japanske vojnike i upoznali su ih s korejskim veteranima koji su 1968. napali američki brod Pueblo, ubivši i ranivši devet američkih vojnika“, rekla je Raševska.

Napomenula je da Rusija službeno odvođenje ukrajinske djece naziva „evakuacijom“. Međutim, prema međunarodnom humanitarnom pravu, takav postupak ima jasna ograničenja i obveze kojih se zemlja agresor ne pridržava jer zakon zahtijeva od okupacijske sile da poduzme sve moguće mjere za ponovno ujedinjenje obitelji. Osim toga, Rusija je bila dužna dostaviti popise otete djece Međunarodnom odboru Crvenoga križa.

Ruska Federacija je tijekom 2025., po ukrajinskim izvorima, odvela gotovo 11.000 ukrajinske djece u preodgojne logore .

Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je nalog za uhićenje Putina u ožujku 2023., optužujući ga za ratni zločin ilegalne deportacije stotina djece iz Ukrajine.

(mc, hkv)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.