Referendum o zakonu o potpomognutom samoubojstvu

Na referendumu održanom u Sloveniji građani su jasno poručili da ne žele legalizaciju potpomognutog samoubojstva. Većina birača – nešto više od 53 posto – odbacila je zakon koji je slovenski parlament usvojio tijekom ljeta, a pritom je ostvaren i zakonom propisani kvorum, što referendum čini obvezujućim. Iako je razlika bila relativno tijesna, politička i simbolička poruka je snažna: o pitanju života i smrti slovensko društvo i dalje pokazuje duboku rezervu prema rješenjima koja uključuju aktivno sudjelovanje države u okončanju ljudskog života.

Zakon je bio zamišljen kao pravo terminalno bolesnih, psihički uračunljivih osoba da uz liječničku pomoć okončaju život u slučaju „nepodnošljive patnje“, uz formalno isključenje mentalnih bolesti. No referendum je pokazao da velik dio javnosti takve definicije ne smatra dovoljno jasnima ni sigurnima. U konzervativnom čitanju, upravo tu leži srž problema: jednom kada se prijeđe granica nepovredivosti ljudskog života, teško je spriječiti daljnje širenje kriterija i postupno pomicanje moralnih granica.

Odaziv od nešto više od 40 posto birača dodatno potvrđuje da se ne radi o marginalnoj temi, nego o pitanju koje duboko zadire u temeljne vrijednosti društva. Protiv zakona glasalo je više birača nego što je bilo nužno za njegovo odbacivanje, čime je referendum dobio puni demokratski legitimitet. Službeni rezultati bit će potvrđeni nakon završetka svih procedura, no politički ishod već je jasan.

U širem europskom kontekstu, slovenska odluka djeluje kao svojevrsni otpor prevladavajućim trendovima u dijelu Zapada. Dok se u Nizozemskoj, u Belgiji i u Luksemburgu već godinama dopušta eutanazija, a u Francuskoj se zakonodavstvo postupno otvara mogućnosti potpomognutog umiranja, dio europskih društava i dalje pokazuje snažan otpor takvom smjeru. U Austriji i u Švicarskoj dopušteno je potpomognuto samoubojstvo, no i ondje se rasprave vode uz ozbiljne etičke prijepore.

Iz konzervativne perspektive, slovenski referendum potvrđuje da demokracija još uvijek može poslužiti kao brana brzopletim bioetičkim zahvatima. Umjesto da se patnja rješava skraćivanjem života, odluka birača upućuje na potrebu jačanja palijativne skrbi, obiteljske solidarnosti i društvene odgovornosti prema najslabijima. U vremenu u kojem se korisnost i subjektivna „kvaliteta života“ često stavljaju ispred njegova dostojanstva, slovenska poruka podsjeća da postoje granice koje društvo ne želi prijeći – čak ni pod izlikom suosjećanja.

(hkv)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.