Prijedlog Uredbe za sprječavanje i suzbijanje seksualnog nasilja djece na internetu

Europska komisija predstavila je Prijedlog Uredbe za sprječavanje i suzbijanje seksualnog nasilja djece na internetu. Kritičari ističu da bi se njezinim uvođenjem neselektivno nadziralo komunikaciju građana Europske unije.

Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije, rekao je kako se radi o pokušaju da se uvede ograničeni nadzor isključivo sadržaja koji predstavlja seksualno uznemiravanje djece.

- 2001. godine EU je donio ePrivacy direktivu koja govori o privatnosti komuniciranja. Ona je ograničavala pružatelje usluga da dobrovoljno prijave zlostavljanje djece ili bilo kakvo nelegalno ponašanje na internetu. Zbog toga je ta uredba derogirana odlukom koja je na snazi do travnja 2027. Ona omogućuje svim platfornama da nadziru sadržaj i dobrovoljno prijavljuju, pojasnio je Lubura.

Što se tiče novog prijedloga, Lubura je objasnio da su mehanizmi takvi da se ne će moći čitati glasovne i teksualne poruke.

- Ako bi to prošlo, nadzirali bi se samo slikovni i video materijali, i to tako da se uspoređuju s bazom podataka onih koji su nedvojbeno seksualno iskorištavanje djece. Svaka fotografija pretvara se u digitalni kod koji se uspoređuje. U prvoj fazi ne otvaraju fotografije, nego se uspoređuje hash kod. Ako platforma utvrdi da postoji mogućnost da je neka fotografija ili video zlostavljanje djece, onda to anonimizirano šalje Europskom centru, novom tijelu koje bi se osnovalo. U toj fazi centar još ne zna tko je poslao poruku, tek kada potvrde da je riječ o zlostavljanju djeteta, onda dobivaju podatke tko je pošiljatelj i kome se šalje sadržaj, istaknuo je.

Je li namjera prijedloga razmjerna svrsi?

Igor Barlek, urednik GDPR Croatia portala, službenik za zaštitu osobnih podataka, istaknuo je kako se postavlja pitanje je li namjera tog prijedloga razmjerna svojoj svrsi.

- Identična inicijativa postojala je 2022. godine kada su dva temeljna tijela EU-a za zaštitu osobnih podataka donijela zajedničko stajalište u kojem su jasno rekli da takav zakon unosi mjere masovnog nadzora nad svim građanima, što predstavlja neproporcionalnu mjeru u odnosu na samu svrhu, podsjetio je Brlek.

- U članku 5. GDPR-a stoji ako se osobni podatci obrađuju za određenu svrhu, ona mora biti zakonita, mora biti primjerena i nužno ograničena na tu svrhu, stoga je jasna stvar da ovdje imamo sukob dvaju koncepata i da EU sam sebe dovodi u pitanje, dodao je.

Barlek je naglasio kako se takav ogroman skup podataka može obraditi jedino s pomoću umjetne inteligecije koja "ima određenu pogrješku, a to je ili nedovoljan i nesveobuhvatan skup podataka na temelju kojeg je naučila ili još uči svoj algoritam, ili ako postoje određene pristranosti modela zbog čega bi mogla krivo zaključivati".

- Mene brine transparentnost koja je osigurana u cijelom procesu, ona je loša. Zakonodavci se žure čim prije doći do izglasavanja. Pitam se zašto nemamo širu javnu raspravu, rekao je.

Lubura je demantirao Barlekove bojazni istaknuvši kako je sustav zamišljen da radi bez umjetne inteligencije.

- Tako da konkretni ljudi slažu podatke u bazu u koju će se unijeti fotografije koje su nedvojbeno eksplicitni sadržaji zlostavljanja djece, one dobivaju hash kod i zatim se on 1 na 1 uspoređuje s podatcima koji su na strani korisnika, objasnio je.

Lubura je rekao kako će od praćenja biti izuzeti korisnički računi koji služe za obranu, te nacionalnu i javnu sigurnost.

- Nije istina da ne će biti obuhvaćeni osobni telefoni političara, pojavljuju se svakakve informacije, rekao je, piše HRT.

(hkv)