Izložba 'Hrvatski put do slobode'

Izložba 'Hrvatski put do slobode' koja prikazuje hrvatsku borbu za neovisnost, otvorena je u utorak u Europskom parlamentu u Strasbourgu, u organizaciji zastupnika Karla Resslera i u suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata.

Promišljanje o izazovima koji su stajali na našem putu nas vodi do toga da više cijenimo naša postignuća i s novom nadom gledamo prema našoj zajedničkoj budućnosti, rekla je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola na otvaranju izložbe.

Ona je posvećena ključnim trenutcima novije hrvatske povijesti, povodom triju važnih obljetnica: 35 godina od prvih višestranačkih izbora, 30 godina od završetka Domovinskog rata te 12 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Zastupnik Ressler u svom je obraćanju rekao da su Hrvati kroz povijest zadržali svoju kulturu i identitet kroz različite i kompleksne državne okvire, a da je Hrvatska početkom devedesetih potvrdila svoje mjesto među slobodnim i demokratskim državama Europe.

Ta novostečena sloboda na žalost nije došla mirnim putem, rekao je Ressler, pa pozdravio hrvatske branitelje koji su stigli na izložbu u francuski grad.

Ressler je zaključio da to teško poglavlje hrvatske povijesti produbljuje naše poštovanje prema tome što Europska unija doista jest za Hrvatsku ona nije samo političko opredjeljenje, nego povratak političkoj obitelji kojoj je uvijek pripadala povijesno, kulturno, ali i po uvjerenju.

Izložba je postavljena u zgradi Louise Weiss Europskog parlamenta, domu plenarne dvorane te institucije, a čini ju četrdesetak fotografija, novinskih naslovnica, karti i povijesnih dokumenata.

Izložba popraćena klapskim izvedbama hrvatske i himne EU-a pokriva hrvatsku povijest od njezinih samih početaka, poput krunidbe kralja Tomislava ili Pisma pape Ivana VIII. knezu Branimiru iz 879. godine, preko Hrvatskog proljeća, do vlade nacionalnog jedinstva i Domovinskog rata.

Izložba spominje Francuza Jeana-Michaela Nicoliera, jednog od 800 dobrovoljaca iz 45 zemalja koji su se pridružili obrani Hrvatske, a koji je stradao u Vukovaru. Eksponati govore i o planu Z-4, prijedlogu koji je predviđao veliku autonomiju Srba u Hrvatskoj koji je srpska strana odbila, o sprječavanju pada Bihaća, izbjeglicama i nestalima.

Izložba završava povratkom u zajedničku civilizacijsku i kulturnu sferu - fotografijom proslave primanja Hrvatske u Ujedinjene narode, ulaskom u NATO savez i Europsku uniju, piše HRT.

(hkv)