Summit NATO-a u Haagu

Čelnici zemalja članica NATO-a u srijedu su se okupili na summitu u Haagu, gdje se se europski saveznici nadaju da će obećanja o povećanju izdvajanja za obranu potaknuti američkog predsjednika Donalda Trumpa da ukloni sumnje o svojoj predanosti savezu.

Očekuje se da će sastanak na vrhu potvrditi podizanje potrošnje za obranu na pet posto BDP-a, što je odgovor na Trumpov zahtjev i strahove Europljana da Rusija predstavlja sve veću izravnu prijetnju za njihovu sigurnost nakon invazije na Ukrajinu 2022.

Hrvatsku delegaciju predvodi predsjednik Zoran Milanović, uz ministre obrane i vanjskih poslova Ivana Anušića i Gordana Grlića Radmana.

Predsjednik Milanović sudjelovat će na službenoj ceremoniji dobrodošlice i sastanku Sjevernoatlantskog vijeća na razini šefova država i vlada.

Ministar Anušić sudjelovat će na NATO Defence Industry Forumu i radnoj večeri ministara obrane, te održati bilateralne sastanke, uključujući i s američkim kongresnicima.

Trump: Napokon idemo na pet posto za obranu, to će biti velika vijest

Američki predsjednik Donald Trump na summitu NATO-a u Haagu poručio je kako je odluka o povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a veliki iskorak za Savez.

– Ako se želite baviti brojevima, oni su tu, i mislim da ćemo moći objaviti nova izdvajanja za obranu. Godinama sam sve molio da pristanu na pet posto i napokon su me poslušali, rekao je Trump.

Dodao je da je to velik iskorak u odnosu na dosadašnji cilj od dva posto te da će odluka donijeti korist svim članicama. – NATO će postati još snažniji zajedno s nama – poručio je američki predsjednik.

NATO: Nema alternative – obranu treba jačati

Na summitu NATO-a u Haagu glavni tajnik Saveza Mark Rutte poručio je da su nova izdvajanja za obranu nužna, unatoč kolebanjima nekih članica.

– Zemlje članice moraju pronaći novac za nova izdvajanja. Znam da to nije lako, ali riječ je o važnim političkim odlukama. U odnosu na rusku prijetnju i aktualnu sigurnosnu situaciju nemamo alternativu. Jednostavno to moramo učiniti, poručio je Rutte.

Sličnu poruku uputio je i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

– Važno je da sve članice pokažu zajedništvo i snagu. NATO je najjači sigurnosni savez na svijetu i ponovno ćemo pokazati odlučnost i predanost kolektivnoj obrani. Prijetnja iz Rusije vrlo je realna, a opasnost od kibernetičkih napada svakodnevno raste, naglasio je Grlić Radman.

Milanović propustio večeru, ali sudjelovao na sastanku NATO-a

Predsjednik Zoran Milanović sinoć nije sudjelovao na svečanoj večeri koju su za čelnike NATO-a i njihove partnere priredili kralj i kraljica Nizozemske. Iz Ureda predsjednika priopćili su da je razlog "manja strastvena teškoća".

Međutim, jutros se pojavio na sastanku, gdje se zadržao u srdačnom razgovoru s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

Današnji sastanak NATO-a završava usvajanjem zajedničke deklaracije, a najvažnija odluka odnosi se na povećanje ulaganja u obranu na 5 posto BDP-a do 2035. godine, javio je Tihomir Vinković.

NATO pred odlukom o većim izdvajanjima za obranu

Čelnici 32 članice NATO-a danas u Haagu nastavljaju sastanak na vrhu na kojem bi trebali potvrditi odluku o povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a do 2035. godine. Iako među članicama postoje neslaganja oko visine izdvajanja, svi izražavaju uvjerenje da će dogovor biti postignut.

Pojedine zemlje, poput Španjolske, smatraju da bi i manji rast izdvajanja, primjerice na 2,1 posto, bio dovoljan za jačanje obrambenih sposobnosti. Središnja Europa, posebno Njemačka, ulaže znatna sredstva u jačanje obrane, ističući kako je prijetnja iz Rusije ključni razlog za to. Poljska ubrzano povećava obrambeni proračun, a baltičke zemlje, suočene s izravnom prijetnjom iz Rusije, najavljuju izdvajanja i iznad predviđenih pet posto, javio je iz Haaga Tihomir Vinković.

Vođe NATO-a spremni podržati Trumpove ciljeve o većem izdvajanju za obranu

Na summitu NATO-a u Haagu čelnici članica saveza spremni su podržati podizanje izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a, što je izravno odgovor na zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa i strahove zbog sve veće prijetnje iz Rusije.

Novi ciljevi uključuju 3,5 posto BDP-a za vojne izdatke i 1,5 posto za širu sigurnost, poput kibernetičke zaštite, infrastrukture i zaštite kritičnih sustava. Cilj bi trebao biti postignut u idućih deset godina. Jedina zemlja koja je izrazila rezerve je Španjolska, koja smatra da može ispuniti svoje obveze uz manja izdvajanja, no dogovoren je kompromis.

Trump je ponovno izazvao zabrinutost među saveznicima izbjegavajući izravnu potvrdu klauzule o uzajamnoj obrani iz Članka 5., rekavši da postoji "više definicija" tog članka.

Istovremeno je objavio privatnu poruku nizozemskog premijera i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, u kojoj mu Rutte čestita na djelovanju protiv Irana i poručuje da će "Europa puno platiti, kao što i treba", nazivajući to Trumpovom pobjedom.

Završno priopćenje summita bit će kratko i fokusirano na povećanje obrambenih izdvajanja, a očekuje se i izravno imenovanje Rusije kao prijetnje. No, podrška Ukrajini bit će formulirana općenitije, s obzirom na Trumpovu blažu politiku prema Moskvi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pozvan na glavni sastanak, ali se očekuje njegov odvojeni razgovor s Trumpom, na kojem će tražiti dodatno američko oružje i strože sankcije protiv Rusije.

Kremlj je reagirao optužbama da NATO vodi politiku nekontrolirane militarizacije i demonizacije Rusije kako bi opravdao povećanje vojne potrošnje, piše HRT.

(hkv)