Fond EU-a za zajedničku nabavu naoružanja

Vijeće EU-a izglasalo je u utorak uspostavu novog instrumenta Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), vrijednog 150 milijardi eura, za jačanje obrambenih sposobnosti i države članice sada imaju šest mjeseci da dostave svoje početne nacionalne planove kako bi mogle koristiti povoljne kredite.

Kreditni mehanizam za zajedničke narudžbe vojne opreme dio je plana za ponovno naoružanje Europe (ReArm Europe).

Uredba o uspostavi SAFE-a stupit će na snagu 29. svibnja, od kada počinje teći rok od šest mjeseci unutar kojeg će države članice moći zatražiti financiranje iz toga fonda na temelju planova koje će Komisija ocjenjivati.

Sredstva će se prikupljati na tržištima kapitala i na zahtjev isplaćivati zainteresiranim državama članicama na temelju njihovih planova ulaganja u europsku obrambenu industriju.

U zajedničkoj nabavi opreme za jačanje obrambenih sposobnosti moći će sudjelovati pod jednakim uvjetima kao i zemlje članice EU-a, Ukrajina, zatim zemlje Europskog ekonomskog prostora (EEA) i zemlje članice Europskog sporazuma o slobodnoj trgovini (EFTA), Norveška, Island i Lihtenštajn.

SAFE će biti otvoren i zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima koje su s EU-om potpisale partnerstvo o sigurnosti i obrani. Dosad su ta partnerstva zaključile Moldavija, Sjeverna Makedonija i Albanija. Također će moći sudjelovati i Velika Britanija koja je isto tako potpisala obrambeno partnerstvo.

Novi financijski instrument nazvan Sigurnosna akcija za Europu (SAFE) namijenjen je za jačanje europskih obrambenih sposobnosti, kroz zajedničku nabavu.

Da bi mogle dobiti kredit, države članice korisnice morat će, u načelu, provoditi zajedničke nabave u kojima sudjeluju najmanje dvije zemlje sudionice. Međutim, s obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju i potrebu za velikim ulaganjima u obranu, članice koje same naruče opremu također će imati pravo na zajmove u ograničenom razdoblju.

Projekti koji će se moći financirati iz SAFE-a podijeljeni su u dvije kategorije. U prvu spadaju proizvodnja streljiva i raketa, topnički sustavi, oprema za kopneno ratovanje, uključujući opremu za vojnike, zaštitu kritične infrastrukture, opremu za kibernetičku sigurnost i poboljšanje vojne mobilnosti.

Druga kategorija za koju će važiti nešto stroži uvjeti, uključuje sustave protuzračne i raketne obrane, pomorske sposobnosti, bespilotne letjelice i protudronske sustave, kao i svemirske sposobnosti i usluge, uključujući njihovu zaštitu. Druga kategorija uključuje, između ostalog, umjetnu inteligenciju i opremu za elektroničko ratovanje.

Za obje kategorije, trošak komponenti koje ne potječu iz EU, Ukrajine, Norveške, Islanda i Lihtenštajna bit će ograničen na maksimalno 35 posto od procijenjenog troška konačnog proizvoda.

Države članice kojima se odobre krediti moći će odmah dobiti predujam od 15 posto od ukupne vrijednosti projekta. Dva puta godišnje morat će izvješćivati o napretku provedbe pri podnošenju zahtjeva za plaćanje, piše HRT.

(hkv)