Sastanak europskih čelnika u Kijivu; The Guardian upozorio da je EU lani više potrošio na kupnju fosilnih goriva iz Rusije nego što je izdvojio za financijsku pomoć Ukrajini

Na treću godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače, s ruskoga i okupiranoga područja lansirano je 185 besposadnih letjelica na Ukrajinu.

Napad je, kako je izvijestilo zrakoplovstvo ukrajinskih Oružanih snaga, započeo 23. veljače, lansiranjem besposadnih letjelica tipa Shahed i drugih tipova, od čega 184 drona nisu dosegnula cilj.

Potvrđeno je obaranje 113 napadačkih bespilotnih letjelica u ukrajinskim regijama: Harkov, Poltava, Sumi, Kijiv, Černigov, Čerkasi, Kirovohrad, Hmjelnicki, Mikolajiv, Odesa, Herson i Dnjipropetrovsk, izvijestila je jutros Ukrajinska pravda.

Besposadne letjelice lansirane su iz smjerova ruskih gradova Orela, Brjanska, Kurska i s rta Chauda, koji se nalazi na okupiranom Krimu.

Zračni napad odbile su raketne protuzračne snage, jedinice za elektroničko ratovanje i pokretne vatrene skupine Zračnih snaga i obrambenih snaga Ukrajine.

U noći 24. veljače 2022. Rusija je pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu. Ruska Federacija pokušava se tijekom tri godine agresije, kako piše Ukrajinska pravda na mrežnim stranicama, prikazati kao žrtva i ponavlja lažne izjave o navodnoj spremnosti na pregovore o okončanju rata, dok istodobno agresor nastavlja svakodnevno napadati Ukrajinu udarnim besposadnim letjelicama i projektilima, svakodnevno ubijajući ljude, a istovremeno nastavlja diktirati svoje zahtjeve za pregovorima, poput okupacije teritorija koje je zauzeo, razoružanja i nesvrstanoga statusa Ukrajine i slično.

Europski čelnici danas na sastanku u Kijivu

Na treću godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu u Kijivu će se održati sastanak europskih čelnika.

Prvi su rano ujutro stigli predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskoga vijeća António Costa.

Europski dužnosnici Costa i von der Leyen izvijestili su o tome na društvenim mrežama: „U Ukrajini, o Ukrajini, s Ukrajinom“, komentirao je Costa te podijelio fotografiju s kijivskoga željezničkoga kolodvora s Ursulom von der Leyen.

U ukrajinsku prijestolnicu stigli su čelnici Finske, Danske, Islanda, Norveške, Švedske, Litve i Latvije, kao i premijeri Kanade, Španjolske i Estonije, javlja Unian.net.

Podsjeća da će na sastanku na vrhu sudjelovati 37 čelnika država, od kojih će njih 13 nazočiti, a 24 će sudjelovati preko video veze. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je taj sastanak „prekretnicom“.

EU lani trošila više na rusku naftu i plin nego na financijsku pomoć Ukrajini

The Guardian je jutros objavio na mrežnim stranicama tekst naslovljen - EU troši više na rusku naftu i plin nego na financijsku pomoć Ukrajini.

Procjenjuje se, kako navode novine, da je Europa tijekom 2024. godine od Rusije kupila 22 milijarde eura fosilnih goriva, dok je potpora Kijivu iznosila 19 milijarda eura.

Prema procjenama Centra za istraživanje energije i čistoga zraka  (CREA) EU je kupio 21,9 milijarda eura (18,1 milijardu funta) ruske nafte i plina u trećoj godini rata, unatoč naporima koji se poduzimaju da se riješi ovisnosti kontinenta o gorivima iz kojih se financira ratna blagajna Vladimira Putina, navodi list.

Po podatcima Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela u 2024. godini EU je dodijelio Ukrajini financijsku pomoć u iznosu od 18,7 milijarda eura.

U iznos pomoći nisu uključeni vojni i humanitarni doprinosi.

„Kupnja ruskih fosilnih goriva očito je slična slanju financijske pomoći Kremlju i olakšavanju njegove invazije. Ova praksa mora se odmah prekinuti kako bi se osigurala ne samo budućnost Ukrajine nego i energetska sigurnost Europe“, rekao je Vaibhav Raghunandan, analitičar Crea.

Christoph Trebesch, ekonomist s kielskoga Instituta smatra kako postoji zapanjujući jaz između količine pomoći koju su donatori mobilizirali za Ukrajinu u usporedbi s prošlim ratovima.

Rusija je također zaradila 242 milijarde eura na globalnom izvozu fosilnih goriva u trećoj godini svoje sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, a prihodi od početka rata „približavaju se brojci od trilijuna dolara“ kako se zemlja prilagođava sankcijama.

Rusija dobiva do polovice svojih poreznih prihoda od sektora nafte i plina i pokušava zaobići sankcije transporta goriva koristeći „flotu u sjeni“.

Istraživači tvrtke Crea procjenjuju da bi ruski prihodi od izvoza fosilnih goriva mogli pasti za 20 posto pooštravanjem postojećih sankcija i uklanjanjem nedostataka. Mjere uključuju zatvaranje rupa kroz koje Europa može kupovati rusku prerađenu naftu i ograničavanje protoka plina kroz plinovod Turski tok.

(mc, hkv)