Prava manjina u Srbiji

Šefica pregovaračkog tima Srbije s EU Tanja Miščević izjavila je u Novom Sadu da su prava nacionalnih manjina bila mnogo godina u velikoj mjeri zanemarivana i dodala da se pozitivni rezultati u tome području ne mogu realizirati preko noći, prenijela je u srijedu agencija Beta.

Kao sudionica okruglog stola “EU integracije i pitanje nacionalnih manjina u Srbiji” ona je istaknula da su područje obrazovanja i informiranja na jezicima nacionalnih manjina “kamen spoticanja” u ovoj fazi pregovora i predmet posebne pažnje susjednih država.

“Voljela bih da se nacionalne manjine ne spominju kao kamen spoticanja, već kao bilateralna veza. Nacionalne manjine su najveći promotori europskog puta Srbije – to je prednost, a ne zapreka”, kazala je Tanja Miščević.

Prema njezinim riječima, “višedesetljetna nepravda” o dostupnosti udžbenika na materinskom jeziku bit će uskoro ispravljena.

Vodstvo hrvatske manjine godinama ukazuje na problem nepostojanja svih udžbenika za učenike koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, kojih je oko 400.

Hrvatska je zbog toga koncem prošle godine izrazila rezerve oko otvaranja poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi u pregovorima Srbije i EU-a, zbog čega su oni bili blokirani.

Do odluke Hrvatske o deblokadi nastavka pristupnih pregovora došlo je nakon što je u Beogradu potpisan sporazum između mjerodavnih državnih tijela i predstavnika hrvatske manjine koji je omogućio tiskanje nedostajućih udžbenika i dodataka za nastavu na hrvatskom jeziku u osnovnim školama, o trošku Srbije.

Miščević je na okruglom stolu u Novome Sadu navela i da će u budućnosti biti mnogo govora o demokratskoj participaciji nacionalnih manjina.

“Ove teme će ući u fokus i prigodom rasprave o izmjenama Zakona o nacionalnim vijećima i Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina”, rekla je šefica Pregovaračkog tima Srbije.

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov, kako prenosi Beta, rekao je da su manjine “most ali često i kamen spoticanja u pregovaračkom procesu”.

“U nekoliko navrata se to događalo. Sjetimo se – 2012. Rumunjska je blokirala približavanje Srbije EU zbog pitanja statusa vlaške manjine, pa je potpisan sporazum da se to pitanje počne rješavati. Kasnije, u dva navrata od strane Hrvatske je blokirano otvaranje poglavlja, a blokada je bila najavljena i od strane Bugarske”, naveo je Popov.

Prema njegovim riječima, ako se manjine ne osjećaju sigurno u Srbiji, onda se neće osjećati ni pripadnici većinskog naroda.

Među sudionicima skupa u Novome Sadu bio je i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić.

Okrugli stol organizirao je Centar za regionalizam, uz potporu njemačke zaklade „Hanns Seidel“, piše Hina.

hkv