„Dosta je više! Prestanite nas maltretirati temama koje to nisu, prestanite izmišljati ustaše i partizane!“

Zastupnik Hrvatskoga sabora Andro Krstulović Opara održao je u večernjim satima 15. siječnja 2026. govor u ime Kluba HDZ-a u raspravi o izvješću predsjednika Vlade RH o redovitim sastancima Europskoga vijeća, 23. listopada i 18. prosinca 2025. Taj govor odudarao je od govora predstavnika lijevih stranaka, poglavito rasprave koja se vodila u Hrvatskom saboru o spomenutom izvješću toga poslijepodneva i navečer. Zbog toga je važno predstaviti ga hrvatskoj javnosti u cijelosti, kako ne bi ostao zapreten u saborskim zapisnicima.

A. Krstulovic Opara 15.1

15. siječnja 1992. – odgovornost prema prošlosti i budućnosti

„Potrebno je prisjetiti se 15. siječnja 1992. godine, kada je velika većina nas bila ili na prvim linijama obrane Domovine ili u službi Republike Hrvatske. Tada sam obnašao časnu dužnost saborskog zastupnika u prvom sazivu Hrvatskoga sabora. Da mi je netko tih dana, neposredno prije tog povijesnog datuma, rekao kako ću 34 godine kasnije u Saboru raspravljati o izvješću predsjednika Vlade Republike Hrvatske o njegovu radu i radu u Europskom vijeću, nisam siguran da bih u to mogao povjerovati.

U tih 34 godine učinjen je golem iskorak. No te godine donose i vremenski odmak koji sa sobom nosi nove naraštaje – ljude koji stvarnost oko sebe promatraju i doživljavaju drukčije nego mi. Godine 2028. ponovno nas očekuju parlamentarni izbori. Tada će glasovati današnja djeca – danas djeca, a za tri godine mladi ljudi koji će navršiti 18 godina. Oni će na izbore izići punih 38 godina nakon sudbonosne 1990. godine, a prisjetimo se da je bivša Jugoslavija trajala četrdesetak godina.

Pitam vas, mislite li da je mene, rođenog 1967. godine, dakle 22 godine nakon Drugog svjetskog rata, baš sve zanimalo što se događalo u Drugom svjetskom ratu? Osnovne činjenice – da. Ali neprestano 'tupljenje' o temama koje su mom naraštaju bile potpuno nebitne i zamarajuće, odbacivao sam. Upravo me takav narativ dodatno motivirao da se 1989. godine pridružim onima koji su rušili komunistički sustav.

Hrvatska danas – europska, uspješna i uvažena

Zbog svega toga razočaravajuće je da danas, kada imamo priliku govoriti o suverenim odlukama Republike Hrvatske u europskom kontekstu, zemlje koja je u potpunosti integrirana u Europsku uniju, ponovno slušamo rasprave koje nas vraćaju desetljećima unatrag.

Hrvatska danas ima šestu najjaču putovnicu na svijetu. Kada je ova Vlada preuzela dužnost, gospodarski razvoj Hrvatske bio je na razini 61 posto prosjeka Europske unije, a danas je narastao na 79 posto prosjeka EU-a. Time smo sustigli, pa i dohvatili, zemlje koje su komunizmom bile teško devastirane, a u Europsku uniju ušle su deset godina prije nas.

Danas se Hrvatsku sluša. Hrvatska je članica Koalicije voljnih, pomaže Ukrajini, a njemački ministar vanjskih poslova gospodin Wadepuhl, koji je dugi niz godina u njemačkom Bundestagu vodio skupinu za zapadni Balkan, jasno je rekao da je Hrvatska mentor svim zemljama zapadnog Balkana koje žele pristupiti Europskoj uniji – i da se tako ponaša te da je kao takvu treba slušati.

Nevjerojatno je, unatoč svim hrvatskim uspjesima, shvatiti da je vama to nebitna tema, dok u Hrvatskom saboru moramo slušati lekcije o 1941. i 1945. godini.

Dosta je izmišljenih podjela

Imao sam danas potrebu reagirati i reći: 'Pa dosta više! Prestanite nas maltretirati temama koje to nisu. Prestanite izmišljati ustaše i partizane!'

Izmišljaju ih oni koji parazitiraju na temi antifašizma, oni koji žive od tzv. antifašizma jer su se samoprozvali kao takvi. Ne, vi niste veći antifašisti od mene. Ja sam, za razliku od vas, antifašist churchillovskoga tipa, a ne pripadnik Antife koja isključuje svakoga tko drukčije razmišlja, koja njeguje woke ideologiju, provodi cancel culture – kulturu otkazivanja – a u svojoj srži predstavlja agresiju kojom se provode ritualna medijska ubojstva označenog pojedinca i svakoga tko drugačije misli.

Kome se obraćate tim narativom i tim metodama? Onima koji po hrvatskim gradovima prosvjeduju s jugoslavenskim zastavama? Onima koji traže jedinstvo naroda bez granica i bez država na Balkanu? Onima koji zagovaraju jedinstveni jezik? Pa među vama sjede ljudi koji su potpisali Deklaraciju o zajedničkom jugoslavenskom jeziku!

Obraćate li se svojim pitomcima kojima izdašno dajete sredstva iz naših proračuna kako bi oni što revnije tražili crnilo u društvu? Ili pak onima koji glume žrtve i parazitiraju na navodnoj ugroženosti jer im je netko uputio ružnu riječ ili napisao neprihvatljiv natpis na zidu? Ili onima koji u svakome tko drukčije misli, moli ili javno iskazuje ljubav prema domovini vide neprijatelja kojega treba eliminirati?

Mladi žele budućnost, a ne prošlost

S takvim temama i s takvim narativom ne ćete i ne možete u Europsku uniju. Mlade naraštaje to ne zanima. Što time provocirate? Upravo mlade ljude – dobro obrazovane, načitane, ljude koji znaju što je domoljublje, koji poznaju hrvatske vrijednosti i postulate Ustava. Oni reagiraju kao i svaki mladi čovjek: u inat vam nabijaju na nos ZDS, odlaze na stadione i poručuju: 'Kaj sad, gradonačelniče?' Rugaju vam se jer ste svima, pa i njima, napunili glavu. Razgovarajte o budućnosti!

Propuštena rasprava o Europi i sigurnosti

Danas smo u Saboru mogli čuti iscrpno izvješće predsjednika Vlade o radu i sastancima Europskog vijeća. Riječ je o izvješćima koja se bave ključnim pitanjima za našu i europsku budućnost, o vrijednostima koje dijelimo s drugim europskim državama. A vi, u trenutku kada se međunarodni poredak ubrzano mijenja, kada se donose odluke koje će izravno utjecati na budućnost i živote naše djece, ponovno pričate o ustašama i partizanima.

U trenutcima koji su prekretnica, u kojima se svakodnevno užurbano i ozbiljno raspravlja te se donose odluke koje će značajno utjecati na budućnosti i živote naše djece, mi kao država smo za tim stolom i možemo odlučivati o svojoj sudbini kao stabilna, poštovana i uspješna država. O tome je danas bila rasprava – o budućnosti hrvatske domovine i hrvatskog naroda u zajedničkoj Europi utemeljenoj na zapadnoeuropskoj, kršćanskoj civilizaciji i vrijednostima. A vi i dalje tupite o izmišljenom ustašluku.

Posebno je sramotno da s lijeve strane ove sabornice nije bilo ni minimuma odgovornosti prema europskoj sigurnosti. Izborili smo se za slobodni govor. Ne mogu i ne želim vam zabraniti govoriti jer sam učen tako da imate pravo kazati sve što želite i borit ću se do zadnje kapi svoje krvi, citiram Voltairea, za vaše pravo da kažete što mislite pa makar se s time i ne slagao. Ali ne trujte mlade ljude, razgovarajte o budućnosti, razgovarajte o ulozi RH koja će pomoći narodima u susjednim zemljama na zapadnom Balkanu.

Unatoč tomu što ste ovdje imali iscrpno izvješće, od vas šestero koji su govorili u ime svojih klubova, nitko nije rekao ni riječi o proširenju na zapadni Balkan, nitko se nije osvrnuo na zajedničku izjavu koju su donijele zemlje članice EU na summitu sa zemljama zapadnog Balkana održanom 17. prosinca koji na tri stranice govori o budućnosti i razvoju i novim prigodama za razvoj susjednih zemalja i o njihovu pristupu EU. A to je od našeg primarnog interesa, jer mi ne želimo biti na granici Europe, mi želimo imati stabilnost u našem susjedstvu. Kako to radimo? Razumno pomažemo i ponekad prešutimo neke podvale, neke teške riječi, ali na pravim mjestima potrebno reagiramo i to i kažemo, kao premijer koji je vrlo jasno na tom skupu kazao da je jedan ministar u srbijanskoj vladi zaprijetio da Hrvatsku treba kazniti oduzimanjem teritorija kao što se kažnjava i Ukrajina. Tada se to kaže, ali se ne lamentira populistički na krivim mjestima. I umjesto da priznate uspjeh RH u povlačenju kohezijskih sredstava i sredstava iz EU fondova te da prihvatite činjenicu novog uspjeha, a time i priznanja Hrvatskoj po kojem u sljedećoj omotnici od '28. do '34. za Hrvatsku stavljaju na raspolaganje 19 milijardi na mjestu dosadašnjih 14 milijardi eura. I umjesto da kažete da je to uspjeh ove Vlade, vi to prešućujete! Ne, vama to nije dovoljno, vi se opet vraćate na ustaše i partizane.

Danas smo imali prigodu ovdje čuti moje časne kolege koji se u sve razumiju. Pa govore o Maduru, o Venezueli, Grenlandu i Trumpu, Siriji i Palestini…, a niti riječi o susjedstvu jer ih to ne zanima. Angažirajte se oko toga jer vaša je uloga tu bitna! Nitko ovdje nije spomenuo da imamo bolesnika na našim granicama, a to je srbijanska vlada koja ne želi potpisati zajedničku izjavu sa sastanka svih članica EU i zemalja zapadnog Balkana od 17. prosinca 2025. Ne želi, jer se Srbija ne želi složiti s načelima EU, s provođenjem zajedničke vanjske i sigurnosne politike, s načelima slobode, sa svim vrijednostima koje dijelimo, te stoga nisu potpisali ovu izjavu. Što nam je činiti? Ne likovati ili se držati uvrijeđeno kao oni, nego im pripomoći. To i radimo kada vodim izaslanstvo u svojstvu predsjednika Odbora za vanjsku politiku na konferencijama za zajedničku i vanjsku sigurnosnu politiku u kojem su svi članovi i vladajućih i oporbe; trudimo se i pomažemo tim zemljama. Moramo svojim djelovanjem objasniti i našem hrvatskom narodu koji mora znati da nam je u interesu imati države istočno od nas integrirane u EU, a ne ih skandalizirati neodgovornim izjavama.

Imali smo prigodu čuti danas ovdje jedno predavanje o bojevim glavama, balističkim raketama, o nuklearnim ratovima. Pa jedan kolega ovdje kaže da se neodgovorno ponašamo jer sudjelujemo u Koaliciji voljnih za pomoć Ukrajini, pokušat ću citirati: '… jer tim sudjelovanjem sudjelujemo u stvaranju straha i huškamo na nuklearni rat.' A istovremeno prešućuje da su Medvedev i sam predsjednik Putin 56 ili 57 puta od početka rata prijetili nuklearnim oružjem! Taj isti kolega ovdje to prešućuje i traži da iziđemo iz Koalicije voljnih!

S iste te, lijeve strane sabornice smo imali i opstrukciju sudjelovanja naših časnika u NATO-ovom centru u Wiesbadenu. Na tu sramotu me je podsjetio i Boris Ruge, tada drugi čovjek NATO-a, koji je na moj poziv došao u Hrvatski sabor kako bi objasnio kakve bi prirode bilo sudjelovanje dva hrvatska časnika u NATO-ovu koordinacijskom središtu u Wiesbadenu – mjestu na kojem se u realnom vremenu prate i usklađuju ključne sigurnosne odluke za Europu. Onaj koji ga je po funkciji trebao pozvati, predsjednik Odbora za obranu iz redova oporbe, to nije učinio.

Nekoliko mjeseci kasnije susreo sam Rugea u noćnom vlaku od poljske granice prema Kijevu. Još uvijek pod dojmom te nerazumne i štetne odluke, pitao me kako je moguće da jedna proeuropska, demokratska, pobjednička Hrvatska nema svojih časnika u Wiesbadenu, dok ih, primjerice, ima Crna Gora. Crna Gora, koja je – nažalost – snažno izložena prosrpskom i proruskom hibridnom djelovanju, ima svog časnika ondje gdje se slijevaju sve ključne informacije o sigurnosti Europe. Hrvatska nema – jer ste vi to spriječili. I nitko od vas tome se nije suprotstavio.

Tako s jedne strane tražite izlazak Hrvatske iz Koalicije voljnih, a s druge ne želite hrvatske časnike ondje gdje se oblikuje europska sigurnosna arhitektura. Time izravno rušite vjerodostojnost Republike Hrvatske.

Tako gubimo na vjerodostojnosti zahvaljujući vašim nerazumnim odlukama i onda još dodate na to svoju mantru o ustašama i partizanima te ocrnjujete hrvatsku državu da je ustaška i nacistička. A ja tvrdim da u ovome Saboru, a u njemu sam bio i pred 35 godina, nikada nije bilo fašističke, nacističke ili desne ekstremističke stranke. Nikada! I zato sam kao Hrvat ponosan, i nikada ih ne će ni biti jer je Hrvatu strano biti ekstremistički desničar. Nisam siguran što je s lijevim ekstremnima. Jer kako opisati one koji su za izlazak iz Koalicije voljnih, kako prozvati populiste koji nas plaše ulaskom u rat i lažima da šaljemo svoju vojsku u Ukrajinu, kako nazvati ljude koji manipuliraju dan danas osjećajima hrvatskog čovjeka proširujući strah? Kako nazvati ljude koji, primjerice, mene zbog mojih razmišljanja i riječi nazivaju bolesnikom, jer sam se suprotstavio ljudima koji su mahali crvenom zvijezdom po hrvatskim trgovima? Da, onom crvenom zvijezdom koju su Šljivančanin, Adžić, Mladić imali na kapi na glavi kada su ubijali po Hrvatskoj i Bosni, po Kosovu? Na to ste šutjeli. Nisam siguran da ti koji su šutjeli nisu lijevi ekstremisti.

Tupite jedno te isto, probudite se!

S takvim narativom, s takvim razmišljanjima nemate mjesta u Europi. I umjesto da iskoristite ovu prigodu da raspravljate o našoj budućnosti, da raspravimo teme koje zanimaju mlade koji će 2028. glasovati o svojoj državi, da razgovarate o SAFE-u, o mehanizmu s kojim nam je omogućeno nabaviti obrambenu opremu u vrijednosti od milijardu i 700 milijuna EUR-a za bolju kvalitetniju obranu i sigurnost naroda i domovine, da razgovaramo o pojednostavnjenju naših procedura, ali i europskih procedura kako bismo postali konkurentniji, da raspravljamo o migracijama, o čemu je danas dobro govorio ministar Božinović, da razgovaramo o proširenju, ne, vi tupite jedno te isto, jer drugih tema nemate. Probudite se i sjetite se gdje su bili vaši roditelji, i vi sami one hladne, ali za sve nas pamtljive noći 15. siječnja '92. Kakvu ste Hrvatsku htjeli, kakvu ste sanjali i kakvu danas gradimo? Jesu li ljudi koji su izgubili život, a njih je više od 15 tisuća, zaslužili slušati ovo u 2026. godini? Ne, nisu. Jesu li zaslužili imati svog predstavnika-predsjednika Vlade na svakom sastanku Europskoga vijeća koji brani hrvatske interese i omogućuje hrvatskome građaninu da kvalitetno živi? Da. Obratite se, probudite se!

Ako vam je teško prevaliti kompliment Vladi, u redu, ne morate je hvaliti, ali barem nemojte unositi nemir i druge nebitne teme u javni prostor, i to još iz sabornice! Hrvatski narod, a posebice naši mladi ljudi vam ne odobravaju, niti vam to honoriraju, jer to ne žele slušati, a mi stariji na to možemo samo slijegati ramenima i ustvrditi da vama nema pomoći.

Neka nam Bog da, da dogodine 35. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske dočekamo u miru, u sigurnoj Europi. Neka nam živi naša Hrvatska“, rekao je na kraju govora Andro Krstulović Opara.

(mc, hkv)

 

Ned, 5-04-2026, 15:25:42

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.