Odobrenje NATO-a za deklasifikaciju podataka

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić je u Saboru kazao da su upravo tijekom rasprave o slanju naših vojnika u njemački Wiesbaden, koja traje od jutra, dobili od NATO-a odobrenje za deklasifikacijom klasificiranih podataka na zahtjev premijera Andreja Plenkovića, piše HRT.

- Dok smo mi ovdje imali raspravu, klasificirani podatak je deklasificiran. NATO je jučer dobio taj zahtjev za deklasifikaciju od strane Plenkovića i danas, dok sam ja odgovarao na replike, ta je informacija došla u Vladu kod premijera i on ju je iznio, kazao je ministar Anušić, koji je tijekom rasprave u sabornici ponovno izašao za govornicu kako bi pojasnio informacije koje je ranije jutros iznio premijer.

Naime, SDP-ovci su tijekom cijelog prijepodneva u replikama od ministra tražili potvrdu da ni jedan, ne samo hrvatski, nego i ostali vojnici iz drugih članica NATO-a koji sudjeluju u NSATU aktivnosti neće biti raspoređeni na teritorij Ukrajine, a Anušić je govorio kako se radi o klasificiranim podacima koje ne može otkrivati, ali da garantira da hrvatski časnici u Ukrajini neće biti.

U međuvremenu je tijekom jutra premijer Plenković u izjavi medijima otkrio da će "ova aktivnost imati nekoliko časnika za vezu koji će sigurno biti u Ukrajini" i da "NATO i danas u Kijevu ima svoje predstavništvo u kojem radi 50-ak ljudi."

Ministar je u Saboru pojasnio da "NSATU može obuhvatiti nekolicinu osoblja strogo u svrhu časnika za vezu i koordinaciju pomoći, koja će povremeno putovati u Ukrajinu."

- Radi se o pripadnicima NATO snaga koje nemaju nacionalno ograničenje i koje će NATO zapovjedništvo odrediti da mogu po potrebi putovati u Kijev, gdje će se koordinirati logistička potpora cijelog svijeta ili zapadnog svijeta koja već traje pune dvije i pol godine. Dakle, putovat će na bilateralne sastanke s ukrajinskim vodstvom oko distribucije pomoći, dodao je.

Anušić: Nijedan hrvatski vojnik neće u Ukrajinu

Anušić je predstavio na plenarnoj sjednici zastupnicima 13 odluka o slanju naših vojnika u NATO i EU misije i aktivnosti, među kojima i onu obučne potpore Ukrajini (NSATU), kojom bi se naši časnici (dva do kraja godine, a pet sveukupno) slali u njemački Wiesbaden kako bi obučavali ukrajinske vojnike. Podsjetio je da je Hrvatska do sada Ukrajini donirala više od 200 milijuna eura vojne opreme.

- NATO aktivnost NSATU aktivirana je na NATO summitu u Washingtonu u srpnju ove godine, na kojem je RH predstavljao predsjednik Zoran Milanović. Mogao se tamo suprotstaviti, ali nije, usvojio je tekst Deklaracije s ostalim šefovima vlada i država članica NATO-a, kazao je Anušić.

Naglasio je da ovom aktivnošću NATO nije niti će slanjem vojnika u Wiesbaden postati strana u oružanom sukobu, da se ova NSATU misija provodi isključivo na teritoriju zemalja članica NATO-a te da je Hrvatska stavila dodatno nacionalno ograničenje koje priječi upućivanje vojnika izvan teritorija zemalja članica NATO-a i u Ukrajinu. Podsjetio je i da je upravo to istaknuo u dopisu načelnik Glavnog stožera OSRH Tihomir Kundid.

- Očekuje se da će u ovoj aktivnosti sudjelovati približno 700 pripadnika iz savezničkih i partnerskih država. Sjedište će biti u Wiesbadenu dok će logistički centri biti u državama saveznicama na istočnom krilu NATO-a, naveo je ministar. Vlada, naglasio je, drži primjerenim sudjelovanje naših časnika u ovoj misiji. Bio bi to dodatan oblik angažmana i potpore Hrvatske kao odgovorne članice Saveza, a istodobno bi imalo i veliku vrijednost za naše Oružane snage u kontekstu afirmacije sposobnosti i stjecanja dodatnih znanja, dodao je.

Čak 60-ak zastupnika javilo se za repliku na ministrovo izlaganje.

- Kolega Deur laže. Predsjednik Milanović je ministru još u Washingtonu rekao da nije za slanje vojnika, nije promijenio mišljenje dolaskom u Hrvatsku, odgovorio je SDP-ov Ivan Račan HDZ-ovu Anti Deuru, koji je još jednom naglasio da se predsjednik Milanović u Washingtonu nije usprotivio sudjelovanju hrvatskih vojnika u aktivnosti NSATU, a onda Ministarstvu obrane uskratio suglasnost.

Ministar: Hrvatski vojnik ne može ni u Austriju, a kamoli u Ukrajinu

SDP-ova Mirela Ahmetović istaknula je kako se iskrivljava da je predsjednik Milanović rekao da će naši vojnici biti u Ukrajini te upitala ministra može li garantirati da nijedan vojnik ni iz ijedne zemlje koja sudjeluje u NSATU aktivnosti neće biti u Ukrajini.

Dok su HDZ-ovci kroz replike naglašavali da Hrvatska "Milanovićevim otvorenim izražavanjem proruskih stavova" gubi teško stečen ugled među zapadnim saveznicima, Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) smatra da Hrvatska neće zbog nesudjelovanja u jednoj misiji izgubiti svoj ugled.

On ovu odluku neće podržati, a podsjetio je i što je sve Hrvatska napravila za Ukrajinu, od pomoći u vidu primanja njihovih stanovnika koji su pobjegli od rata, do slanja vojne opreme.

- Gubljenje ugleda započelo je predsjedanjem Milanovića. Bio sam na summitu i nema ministra i predsjednika države koji me nije pitao u kojem smjeru vodi politiku Milanović. Da, gubimo ugled i to je definitivno tako, rekao je Anušić.

Ivana Kekin (Možemo!) ustvrdila je da se očekuje od njih da glasaju za odluku o kojoj nemaju sve informacije, a da vladajući na jučerašnjem Odboru za obranu nisu dopustili zatvorenu sjednicu kako bi mogli saznati klasificirane podatke o kojima govori predsjednik i vrhovni zapovjednik Milanović.

- Jedna od klasificiranih informacija koju je predsjednik klasificirao sam sebi je gdje i kada leti helikopterima Oružanih snaga. Klasificirana informacija NATO-a je klasificirana informacija NATO-a i ne možete saznati to, ali ste vi kao zastupnici dobili apsolutno sve informacije, odgovorio joj je ministar.

Selak Raspudić: Je li Milanović SDP-u dostavio klasificirane podatke

HDZ-ov Nikola Mažar ocijenio je kako će "sve države stati u obranu žrtve Ukrajine, jedino će SDP ostati uz ruske arkane."

- Ne mogu iznositi klasificirane podatke, ali ponavljam, hrvatski vojnik, pripadnik Oružanih snaga ide u Wiesbaden i ne ide nigdje drugdje. Mogu se jedino vratiti u Hrvatsku ili drugu zemlju članicu NATO-a, naglasio je ministar.

Sudeći po pitanjima SDP-ovaca, nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić zaključila je da je "očito predsjednik Milanović SDP-u dostavio klasificiranu informaciju", koja se tiče mogućnosti da će neki drugi vojnici ipak biti raspoređeni i u Ukrajini.

Najavila je da će, s obzirom na to da je očito riječ o klasificiranim podacima koji se ne mogu predstaviti javno, mehanizmom zastupničkog pitanja tražiti od ministra taj odgovor kako bi mogla do petka donijeti odluku kako će glasati.

- Vjerojatno imaju klasificiranu informaciju koju je netko dilao. Siguran sam da će taj podatak izaći u jednoj od tiskovina. Klasificirani podatak je netko uzeo i proslijedio van, i to ne klasificirani podatak RH nego NATO saveza. Potpuno neozbiljno. Nijedan hrvatski vojnik neće prijeći granicu i to je jedino što nas treba zanimati, ustvrdio je Anušić.

Burna rasprava

U sabornici se povela burna rasprava.

- Mislim da niste normalni, ministre. Rekli ste da je predsjednik nekomu dostavio klasificirane dokumente od strane NATO-a, sramite se, kazao mu je SDP-ov Ranko Ostojić zbog čega je dobio tri opomene, ali i naživcirao ministra.

- Pazite kako razgovarate sa mnom. Prvo riješite tko vam je nacrtao kukasti križ na Poljudu, uzvratio je Anušić.

Mnogo ste nervozni, ocijenila je SDP-ova Sabina Glasovac pa ponovila pitanje hoće li ijedan vojnik iz NSATU aktivnosti biti raspoređen na teritoriju Ukrajine.

- Klasificirani podatak od strane NATO-a imamo u ovoj prostoriji nas dvojica ili trojica. Ja sam 10 puta ponovio - hrvatski vojnik ne ide izvan granica NATO-a, ponovio je, a Glasovac istaknula da ministar ne odgovara na ono što ga se pita.

Sandra Benčić (Možemo!) ministra je pitala o nastavku misije UN-a u Libanonu i hoće li Hrvatska napokon osuditi ponašanje Izraela.

- Evakuirali smo našeg jedinog predstavnika iz Libanona, daljnje upućivanje je zaustavljeno zbog sigurnosne situacije. A ovo sve drugo nije tema mojeg Ministarstva ni ove sjednice, odgovorio je Anušić.

- Izgledi za dvotrećinsku većinu za sada su vrlo slabi unatoč apelima i pozivima koje je HDZ uputio oporbi. Većina zastupnika u Hrvatskom saboru nije zasad sklona dati podršku prijedlogu Vlade, izvijestio je za Dnevnik HRT-a Šime Vičević.

Dodaje da što se tiče glasanja na jučerašnjem Odboru za obranu, ono je, kako kaže, pošlo prilično glatko zbog toga što Poslovnik predviđa običnu većinu, ali stvar se mijenja u petak kada će biti glasanje na plenarnoj sjednici jer će tada biti potrebna dvotrećinska većina, što znači dignute ruke najmanje 101 saborskog zastupnika.

Sabor: Uoči rasprave o NATO misiji teške riječi i prepucavanja

Teške riječi međusobno se prepucavajući razmijenili su u utorak zastupnici vladajućih i oporbe uoči početka plenarne rasprave o sudjelovanju hrvatskih vojnika u 13 međunarodnih misija, među kojima je i misija NSATU, za koju predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost.

Dok je oporba poručivala kako nema dovoljno podataka o samoj misiji te nisu stvoreni preduvjeti da se o njoj glasa, vladajući su uzvraćali da predsjednik Milanović laže i da je izabrao stranu Rusije.

- Kao jedna od blentavih, tupavih oporbenih šuša, kako nas premijer naziva, želim istaknuti da je premijer Plenković taj koji silom urušava Ustav i institucije, kazala je Dalija Orešković (DOiSIP) tražeći stanku.

- On 'fake newsom', dodala je, vodi rat protiv Hrvatske. "On je jedan neprosvijećeni apsolutist i bit inzistiranja na slanju vojnika u Wiesbaden je težnja Plenkovića da ostvari samo vlast u državi, glasanje o tom pitanju je glasanje o Plenkoviću. Na tom pitanju nema moju podršku", poručila je Orešković.

Oporba: Nemamo dovoljno informacija

Marija Selak Raspudić (NZ) rekla je da zastupnici nemaju dovoljno informacija o bitnim sigurnosnim temama jer se predsjednik i premijer zbog međusobnog animoziteta nisu mogli dogovoriti. Sabor od svoje odgovornosti u političkim pa i vojnim i sigurnosnim temama ne može pobjeći, poručila je. Pozvala je da se raspravlja o meritumu, a to je o odnosu prema NATO-u i vojno sigurnosna budućnost Hrvatske. Naša najveća sigurnosna ugroza je neusuglašenost naše vojne i obrambene politike, istaknula je.

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) naglasio je da njegova stranka nema nikakvih dvojbi oko pomoći Ukrajini, ali ima tamo gdje nisu stvoreni određeni preduvjeti, gdje nije sazvana sjednica Vijeća za obranu. Nemamo potpune informacije o tome što se sprema, prihvaćanje misije na samitu NATO-a ne znači i sudjelovanje u tim misijama, kazao je i 's gnušanjem' odbacio tezu da je SDP proruska stranka.

Ivana Kekin (Možemo) ne dvoji da Ukrajina zaslužuje pomoć, no pita trebamo li pomoći i ljudskim kapacitetima. Odgovor su trebali u konstruktivnom dijalogu pokušati dati nositelji najviših funkcija, no zbog netrpeljivosti oni to nisu ni pokušali, kazala je.

Miro Bulj (Most) naglasio je da njegova stranka neće nikada podržati slanje hrvatskih vojnika tamo gdje se ratuje. Smatra da vojska treba braniti državnu granicu od ilegalnih migranata.

- Nismo ni ruski ni američki, nego igrači hrvatskog naroda, rekao je.

"Laže i SDP i Milanović"

Zastupnici vladajuće većine uzvratili su kako lažu i predsjednik Milanović i SDP, da nema dvojbe da su izabrali stranu Rusije i Putina te da rade protiv hrvatskih nacionalnih interesa. To može raditi samo netko tko je politička štetočina, kazala je Majda Burić (HDZ). Kakva dvojba može biti između žrtve i agresora, ili ste za žrtvu ili agresora, dodao je Ante Sanader (HDZ).

Oni moraju glasati protiv jer ih je strah da će im Milanović doći za predsjednika jer predsjednik države sigurno neće još dugo biti, rekao je Petar Šimić (HDZ).

HDZ je primao pozajmice od ljudi koji su imali ekskluzivne plinske ugovore s Rusijom, bivši šef je zbog ruskih veza morao otići, HDZ je predao Agrokor Rusima, ministar vanjskih poslova šaptao Lavrovu poeziju, a Kolinda Grabar Kitarović ljubila Putina, uzvratila im je Mirela Ahmetović (SDP).

Dario Hrebak (HSLS) podsjeća da će Hrvatska drugi put NATO partnerima reći 'ne'.

- Trideset zemalja članica NATO-a kaže 'da' i da imaju informacije, jedine dvije članice NATO-a koje će reći 'ne' su Mađarska i Hrvatska, istaknuo je.

- Nije 30, nego devet zemalja dosad pristalo sudjelovati u toj misiji, ispravila ga je Kekin.

U raspravu se uključio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

- U Washingtonu je 31 zemlja rekla 'da' misiji, samo Mađarska je bila protiv, devet se dosad aktivno uključilo, ali ni jedna druga osim Hrvatske nije rekla "ne", ustvrdio je.

(hkv)