UIO: Želimo da nas predstavljaju sposobni, a ne podobni zastupnici

Građanska inicijativa „U ime obitelji" predstavila je srijedu u Zagrebu referendumsko pitanje i novu referendumsku inicijativu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom". Izjašnjavanje građana odvijat će se u cijeloj Hrvatskoj od 21. rujna do 5. listopada 2014.

Na konferenciji za medije sudjelovali su članovi Organizacijskog odbora inicijative „U ime obitelji": voditelj pravnoga tima građanske inicijative „U ime obitelji" odvjetnik Krešimir Planinić, dr. Željka Markić, dipl. ing. el.Ž. MarkićOmogućiti da svaki glas jednako vrijedi i da nema diskriminiranih, odnosno da je svima dostupno glasovanje na barem podjednaki način. Smatramo da će ova promjena izbornoga sustava, ako tako odluče hrvatski birači, omogućiti da u Hrvatski sabor ulaze ljudi koji imaju sposobnosti, a ne podobnosti. Ljudi koji će biti odgovorni biračima i znati zastupati interese svih nas, a ne interese nekih odabranih skupina Lino Zonjić, dr. Natalija Kanački i student Ivan Munjin.

Na početku konferencije odvjetnik Krešimir Planinić predstavio je referendumsko pitanje. „Objavljujemo referendumsko pitanje s više ustavnih načela, a koja bi bila primjenjiva ili većinom primjenjiva već od narednih parlamentarnih izbora. Najbitnije što želimo naglasiti istaknuto je u napisu: 'Birajmo zastupnike imenom i prezimenom'", rekao je odvjetnik Krešimir Planinić, član Organizacijskog odbora „U ime obitelji".

Predstavio je načela te naglasio: "Predložene ustavne promjene omogućuju demokratizaciju izbornog zakona i pravičnije izbore kao i demokratizaciju političkih stranaka - i smjenu stvorene političke kaste. Svima nam je poznato da je na prošlim parlamentarnim izborima više od 25 posto glasova birača koji su izašli na izbore pribrojeno strankama za koje birači uopće nisu glasali. Dakle, jedna četvrtina birača na prošlim izborima nije dobila svog zastupnika u parlamentu, iako su glasali."

Građanska inicijativa „U ime obitelji" u referendumskom pitanju predlaže biračima preferencijalno glasanje za saborskog zastupnika bez ikakvog praga, do tri kandidata s jedne liste kao što je to slučaj u Švicarskoj, Češkoj, Luksemburgu, Slovačkoj itd. Izborni prag se smanjuje s 5 % na 3 % i zastupnička mjesta se pravednije raspodjeljuju. Nema cijepanja granica Grada Zagreba i županija u RH kao izbornih jedinica, a bira se najmanje 20 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici, svaka politička stranka imat će jednu kandidacijsku listu, i podosta u javnosti već poznato načelo – traženje da se omogući glasanje dopisnim i elektroničkim putem kako bi svi državljani Republike Hrvatske, s prebivalištem u Hrvatskoj i izvan nje imali jednaku dostupnost i mogućnost glasanja, neovisno o daljini ili manjem broju birališta, a isto načelo omogućava i veći broj aktivnih birača na najvažnijim izborima u Hrvatskoj.

Dr. Željka Markić rekla je kako je cilj – „Omogućiti da svaki glas jednako vrijedi i da nema diskriminiranih, odnosno da je svima dostupno glasovanje na barem podjednaki način. Smatramo da će ova promjena izbornoga sustava, ako tako odluče hrvatski birači, omogućiti da u Hrvatski sabor ulaze ljudi koji imaju sposobnosti, a ne podobnosti. Ljudi koji će biti odgovorni biračima i znati zastupati interese svih nas, a ne interese nekih odabranih skupina".

Aktualna vlast ne želi promjene izbornog sustava

Lino Zonjić, član Organizacijskoga odbora pozvao je sve koji žele da se priključe ovoj građanskoj inicijativi te naglasio: „Izborne promjene nužne su ako želimo da nas predstavljaju sposobni, a ne podobni zastupnici. Ovo je pitanje općeg dobra cijelog našeg društva".

Aktualna vlast ne želi promjene izbornog sustava. Iako mogu, oni ne žele poboljšati izborni sustav. Očito je da bez angažmana nas, birača, građana, nema promjena na bolje, rekao je Lino Zonjić.

„Pozivamo sve građane, udruge, političke stranke, vjerske zajednice i sve ostale zainteresirane da se pridruže davanjem potpisa, volontiranjem i omoguće pravedniji i bolji izborni sustav koji će omogućiti da u Hrvatski sabor uđu sposobni muškarci i žene odgovorni biračima".

Dr. Natalija Kanački na novinarsko pitanje o troškovima referenduma rekla je kako je trošak referenduma doista visok, ali da se od 39 milijuna kuna koliko je utrošeno na referendum o braku, više od 33 milijuna kuna odnosilo na honorare građana koji su sudjelovali u biračkim odborima. S druge strane, cijena nesposobnih saborskih zastupnika i političara nadmašuje cijenu svakog referenduma – milijuni eura iz europskih fondova nisu povučeni.

Izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma bit će od nedjelje 21. rujna do nedjelje 5. listopada 2014. godine.

UIO