U Hrvatskoj sve više nepravednih suđenja

Među tužbama što ih građani Hrvatske šalju Europskom sudu za ljudska prava sve je više onih zbog prava na pravedno suđenje, koje im je, kako smatraju, povrijeđeno u domaćim sudskim procesima.

Zaključak je to analize koju su na savjetovanju o kaznenom pravu u Opatiji predstavili Matko Pajčić, docent na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, i zagrebačka odvjetnica Laura Valković.

Broj presuda u kojima je Europski sud za ljudska prava utvrdio da su nadležna tijela Republike Hrvatske postupajući u kaznenim predmetima povrijedila prava i slobode zajamčene Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda sve je veći, pri čemu je utvrđeno da je najviše povreda prava na pravedan postupak iz članka 6. Konvencije - navodi se u njihovom znanstvenom radu, u kojem su, između ostaloga, analizirane brojne presude suda iz Strasbourga kojima je utvrđena izravna povreda prava na pravedan sudski postupak, povreda pretpostavke okrivljenikove nedužnosti te prava na odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane.

Odvjetnica Valković podsjetila je i na podatke koje je iznijela zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik. Prema njima, samo je lani Hrvatska na temelju presuda iz Strasbourga isplatila 475.000 kuna, a po nagodbama još milijun i 13 tisuća kuna, ukupno 1,5 milijuna kuna, koliko su državni proračun stajale sudske odluke prema kojima su građanima na neki način prekršena ljudska prava zajamčena Konvencijom.

Protiv Hrvatske tako su 2011. godine Europskom sudu za ljudska prava podnesene 1.192 tužbe, 2010. bile su 992 tužbe, 2009. godine 755, a 2008. samo 608, što znači da je u četiri godine udvostručen broj ljudi koji smatraju da su u Hrvatskoj prekršena njihova ljudska prava. U čak 90 posto slučajeva Sud presuđuje u njihovu korist, protiv države, jer se utvrđuje da je Hrvatska svojim građanima prekršila prava ili slobode zajamčene Konvencijom, kojoj je Hrvatska pristupila 1997. Tijekom 2011. godine Hrvatska je u Strasbourgu vodila 1.752 sudska procesa - navela je Stažnik.

Pajčić i Valković primijetili su da se prije uglavnom radilo o povredama prava na suđenje u razumnom roku, odnosno o predugim sudskim postupcima, a u posljednje se tri godine sve veći broj presuda odnosi upravo na povredu prava na pravedno suđenje.

Tako se u radu podsjeća na slučaj "Lisica protiv Hrvatske", što su ga dobili Zlatko i Meri Lisica, supružnici iz Bibinja koji su proglašeni krivima za pljačku Dalmatinske banke u središtu Zadra u svibnju 2000. godine. Presuda u njihovu korist donesena je 2010. godine, nakon što je oboje odslužilo zatvorsku kaznu na koju je bilo osuđeno. Europski sud za ljudska prava utvrdio je nepravilnosti tijekom pretrage vozila Zlatka Lisice, jer je to učinjeno bez sudskog naloga i bez nazočnosti okrivljenikovog odvjetnika.

Naveden je i slučaj Neđe Ajdarića, koji je na 40 godina zatvora osuđen isključivo na temelju jednog "rekla-kazala" dokaza, pa je i on dobio tužbu protiv Hrvatske u Strasbourgu.

glas-slavonije.hr