Svatko može biti - premijer Sanader

Nakon što je ujutro u subotu Jutarnji list osvanuo na kioscima ističući na naslovnici intervju s premijerom Ivom Sanaderom pod naslovom "Kosovo ćemo priznati kad i zemlje EU" (na naslovnici) i "Srpski radikali razlog više da uđemo u NATO" (strana 4.), tijekom popodneva stigao je demanti. Naime, Ured za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske priopćio je da je intervju koji je premijer Ivo Sanader navodno dao uredniku Jutarnjeg lista Davoru Butkoviću "u cijelosti izmišljen". Već u nedjelju stvari su postale jasnije - portal Javno.hr i Večernji list objavili su da je Davor Butković objavio razgovor zabunom, misleći da doista ima posla s premijerom, a ne s 23-godišnjakom koji je na njegova pitanja upućena na elektroničkom poštom napisao odgovore.

Večernji list tako piše da je sve počelo kao novogodišnja šala. Mladić je "...poslao SMS-čestitku Davoru Butkoviću, do čijeg je broja došao davno i slučajno. Nije se potpisao. Kratka zahvala zbunjenog novinara za N. N. je značila kraj šale. Zato se nemalo iznenadio kada je u četvrtak dobio SMS s pozivom na intervju. Nesvjestan s kime ga je poznati novinar zamijenio, “pristao” je na razgovor i dao Butkoviću svoj e-mail. Uskoro je na svoju adresu, linija04 @ gmail.com, dobio pitanja o NATO-u, odnosima sa Slovenijom, EU... Mail je bio naslovljen s “Dragi Ivo”. Tek je tada mladić shvatio da je možda zamijenjen s premijerom. Još uvijek u nevjerici, odgovorio je na pitanja misleći da ga netko želi nasamariti. – Sve je bilo previše ludo. Jednostavno sam želio vidjeti dokle će ići. Nisam mislio da su me shvatili ozbiljno."

Osim što se vrijedi nasmijati malo na račun urednika Davoru Butkovića, treba ipak reći kako je pravi problem leži u hrvatskim političarima koji nemaju što za reći, pa ponavljaju uvijek jedne te iste fraze. Zbog toga onda jednom 23-godišnjaku nije teško oponašati premijera Sanadera odgovarajući na pitanja urednika preko cijele strane Jutarnjeg lista. A što je premijer Sanader, pardon, neimenovani 23-godišnjak, rekao Jutarnjem o svojim planovima i strateškim ciljevima Vlade može se pročitati u nastavku. Dojma smo da se Sanader sada ne treba duže vremena baviti intervjuima, jer već s ovim se sve zna.

M. M.  

Jutarnji list
 

Srpski radikali razlog više da uđemo u NATO

S premijerom Ivom Sanaderom razgovarali smo usred jednog od težih razdoblja u njegovoj državničkoj karijeri: blokada pregovora, ZERP, socijalno nezadovoljstvo, sindikalni prosvjedi, samo su neki od problema

Kakvi su, zapravo, naši odnosi s Europskom komisijom koja najavljuje da bi pregovori Hrvatske i EU mogli biti suspendirani?

Naši odnosi s EK uvijek su bili dobri i sada su dobri. Neprijeporno je da postoje određena pitanja i razvoji događaja s kojima ni mi, ni oni nismo zadovoljni, ali uvjeren sam da se to može vrlo brzo riješiti.

Što je glavni uzrok kašnjenja pregovora?

Razlozi su višestruki, iako ja sadašnju situaciju ne bih nazvao kašnjenjem.

Riječ je o sporijem tempu nego što bismo mi to željeli, na stoje svakako utjecala prilično duga predizborna kampanja. Također, nakon izbora je trebalo sastaviti koalicijsku Vladu, što nije bio lak i neozbi-ljan posao. Međutim, i dalje sam uvjeren da se možemo vratiti na pravi kolosijek i da pregovore možemo zaključiti do isteka 2009.

Stoje motiviralo Sloveniju da blokira dio pregovora?

Kao što znate, ove se godine u Sloveniji održavaju parlamentarni izbori, što utječe na vanjskopolitičke stavove njihove vlade. Smatram da su neke njihove reakcije bile ishitrene, usudio bih se reći čak i bahate, što ne ide u korist ni njima, ni nama. Nije mi drago što to moram reći, ali mnoge napetosti između Hrvatske i Slovenije nastale su zbog često nediplomatskog djelovanja Dimitrija Rupela. S premijerom Janšom imam odlične odnose, a znam da su predsjednik Mesić i bivši slovenski predsjednik Drnovšek, kao i sadašnji slovenski predsjednik Tiirk, uvijek lako pronalazili zajednički jezik. Većina slovensko-hrvatskih incidenata započinjala je neodmjerenim Rupelovim istupima koji nisu u skladu s europskim standardima. Vjerujem da će . se odnosi sa Slovenijom stabilizirati kada završi njihova nesumnjivo teška pozicija predsjedanja EU, kao i njihovi parlamentarni izbori.

Kako će Vlada riješiti ovaj diplomatski kaos, nastao zbog ZERP-a?

Sa ZERP-om se, zapravo, nema što riješiti. ZERP je dobar zakonski akt koji je, prven-stveno, u službi hrvatskoga gospodarstva, ekologije i općeg dobra te je u skladu s međunarodnom praksom. Od ZERP-a nećemo odustati i na to se naši susjedi moraju naviknuti. Pretjerano je tvrditi da ZERP koči pregovore s EU.

Istina je da će, kad riješimo granične probleme sa Slovenijom, ZERP pasti u drugi plan.

Je li još tehnički moguće zatvoriti pregovore 2009., na čemu je inzisti-rao i Hannes Swoboda tijekom boravka u Zagrebu?

Mislim daje moguće. Vlada će u sljedećim mjesecima demonstrirati upravo ono što treba poduzeti kako bismo pregovore zatvorili na vrijeme. Kadaje riječ o posjetu gospodina Swobode, naglasio bih daje on pohvalio Hrvatsku na mnogim područjima te je vidi kao lidera u regiji. Svvoboda i ja razgovarali smo, među ostalim, o poboljšanju komunikacijskog kanala između EU i Hrvatske jer je mnogo nesporazuma proizašlo iz manjkave komunikacije.

Je li pozivnica za NATO osigurana? Što, po vašem mišljenju, dobivamo ulaskom u NATO?

Više ne postoji nikakva sumnja o tome je li Hrvatska spremna za ulazak u NATO. Isto tako, u strateškom je interesu NATO-a da se Hrvatska nalazi u njegovu članstvu. Dva su glavna dobitka za Hrvatsku pri ulasku u NATO: dokazujemo daje Hrvatska spremna za međunarodne integracije i rješavamo pitanje sigurnosti. Moramo biti svjesni našega geopolitičkog položaja, te teško izborene pobjede u Domovinskom ratu. Kada postanemo članica NATO-a, nikada se više nećemo morati brinuti o stvarima o kojima smo morali brinuti 1991.

Kako komentirate ishod izbora u Srbiji? Zašto se sve češće ponavlja nerealna teza da bi Srbija mogla stići Hrvatsku u procesu ulaska u Uniju?

Tko god govori takvo što, ne zna o čemu govori. Hrvatska eventualno može poslužiti kao uzor Srbiji, ali naš ulazak nema nikakve veze s njima. Međutim, europski put Srbije jest i u našem interesu, stoga pozdravljam ponovnu pobjedu Borisa Tadića na predsjedničkim izborima. S druge strane, broj glasača koji su svoje povjerenje poklonili Tomislavu Nikoliću treba izazvati zabrinutost ne samo u Sr-biji, nego i u cijeloj Europi. Podrška radikalima razlog je više za hrvatsko članstvo u NATO-u.

Vrlo brzo rezultati u pravosuđu

Josip Friščić, šef HSS-a, izjavio je prošloga tjedna da ne bi bila katastrofa ako Hrvatska ne uđe u EU 2011. godine

Postoji li strateška razlika između HDZ-a i vašega glavnog koalicijskog partnera HSS-a kadaje u pitanju ulazak u EU? Nedavni intervju predsjednika HSS-a, Josipa Friščića, izazvao je skandal zbog njegove otvorene skeptičnosti prema brzom članstvu Hrvatske u Europskoj Uniji.

Josip Friščić vrlo dobro zna što se nalazi u Koalicijskom sporazumu koji smo zajedno sastavili i potpisali. Ulazak Hrvatske u EU u našem je sporazumu definiran kao primarni strateški cilj. Utoliko i naši partneri trebaju biti predani što bržem ulasku Hrvatske u Europsku Uniju.

Kada će se i kako provesti reforma pravosuđa? Koji su njezini glavni elementi?

Na tome ovih dana intenzivno osobno radim, zajedno s ministricom pravosuđa Anom Lovrin.

Prvi se rezultati mogu očekivati vrlo brzo.

Međutim, ne želim obmanjivati javnost. Pred nama je jako velik posao, pogotovo kada se radi o reorganizaciji mreže sudova.

No, ova je Vlada više nego kompetentna da učini sve što je potrebno kako bi se naše zakonodavstvo usuglasilo s europskim.

Kako komentirate najavljeno proglašenje neovisnosti Kosova?

Kao što sam često naglašavao, predsjednik Mesić i ja potpuno smo suglasni da Hrvatska bude dio politike EU prema Kosovu. Hrvatska podržava Ahtisaarijev plan.

Što mislite o neugodnim prognozama guvernera HNB-a, Željka Rohatin-skog, za 2008.? Kako ocjenjujete njegov dosadašnji mandat?

S Rohatinskim se ponekad ne slažem. No, koliko se god mi povremeno ne slagali, on je jedan od najsavjesnijih i najboljih državnih dužnosnika koje Hrvatska uopće ima.

Kako ćete reagirati ako sindikati organiziraju prosvjede? Bojite li se masovne provale nezadovoljstva protiv Vlade?

Masovnih izljeva nezadovoljstva građana sigurno neće biti. Plašim se politikantstva u koje bi se sindikati mogli upustiti, ali nadam se da ćemo sve riješiti pregovorima. 

Davor Butković
Jutarnji list 

{mxc}

Sub, 2-05-2026, 12:16:53

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.