Neto pogreške i propusti HNB-a koštaju milijardu €

Dok se zastupnici svađaju oko nevažnosti pokazujući da ih samo gola vlast zanima, uporno se šuti o jednom govoru kakvog dosad nikad u Saboru nismo čuli. Zastupnik Goran Marić je u Saboru u povodu izvješća HNB-a nizom brojki i zastrašujućim podacima secirao financijsko stanje u zemlji. On proziva HNB da ništa ne čini da se ono promijeni pokazujući narodu jezikom golih brojki kakvo nam je nakazno stanje financija. Hrvatska je u ovih 11 godina udvostručila BDP, povećala 2,4 puta prihode državnog proračuna, udvostručila i prosječnu plaću, ali se istodobno inozemni dug povećao 4,5 puta! Ukupni dug središnje države povećao se 300%!

11 godina pada konkurentnosti

Kad je Tuđman umro, izvoz je bio 4,8 milijardi eura, uvoz 8,6 milijardi eura, izvoz je pokrivao 56% uvoza, no u zadnjih 11 godina pokrivenost uvoza izvozom pala je na 48%, dakle 15%! Što je HNB napravio da potakne zaustavljanje tog trenda? U istih tih 11 godina komercijalne su banke ostvarile 40 milijardi kuna dobiti, a samo iz osnovnog biznisa imale su 32 milijarde kuna čiste dobiti. U posljednjih pet godina, uključujući tri godine jezive krize, banke su ostvarile dvostruko više dobiti nego u 7 godina prije, a pritom uopće nisu povećale kreditnu aktivnosti.

Recimo Zagrebačka i Privredna banka su u zadnjih 11 godina ostvarile više od 20 milijardi kuna čiste dobiti, tako da su u tom razdoblju ostvarile više od 500% svog ukupnog temeljnog kapitala! Sve je to izgovorio Goran Marić za saborskom govornicom i sve su te brojke mediji zgurali pod tepih. Ove jezive brojke koje Marić iznosi pokazuju da je naša ekonomska politika uporno kriva, da dobiti od toga NedodirljiviZanimljivo, za svih tih 11 godina guverner HNB-a bio je isti čovjek. U izvješću HNB-a nema ni riječi o razlozima ovih groznih rezultata, ni naznake nervoze zbog ove katastrofe, u tom izvješću nema mjera da se stanje promjeni, ni osjećaja krivnje. HNB je, primjerice, u zadnje dvije godine smanjivao obvezne stope pričuve bankama, čime su one dobile nekoliko milijardi kuna u trenutku kad su već imale u prosjeku po pet milijardi kuna viška likvidnih sredstava koje su držale kod HNBimaju primarno banke, a jedini regulatorni faktor, a to je HNB sa slavnim Rohatinskim, u izvješću Saboru ne sugerira da tu njima nešto ne štima.

11 godina Rohatinskog

Zanimljivo, za svih tih 11 godina guverner HNB-a bio je isti čovjek. U izvješću HNB-a nema ni riječi o razlozima ovih groznih rezultata, ni naznake nervoze zbog ove katastrofe, u tom izvješću nema mjera da se stanje promjeni, ni osjećaja krivnje. HNB je, primjerice, u zadnje dvije godine smanjivao obvezne stope pričuve bankama, čime su one dobile nekoliko milijardi kuna u trenutku kad su već imale u prosjeku po pet milijardi kuna viška likvidnih sredstava koje su držale kod HNB. Da im je falilo novca, koristile bi taj novac zar ne? Ali ni ta sredstava ni nove milijarde koje im je HNB stvorio nisu završile kako je najavljeno, za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu i poljoprivredi.

Zašto to ne nervira guvernera? Zašto ga o ovim relacijama nitko ne pita, osim Gorana Marića? Recimo, banke su u godinama krize naglo povećale svoje kamatne prihode, a da su pritom održale istu kreditnu aktivnost. Ukupni kamatni prihodi u 2000. bili su im 8,4 milijardeOrkestrirani kaos Kakve mi imamo stranke kad usred kampanje šute o ovoj slici financija, kakve medije, po kojima je “Roha ultrapopularan”, kakve ekonomske institucije, koje šute na ove grozote?! I kako je moguće da se Marića mahnito medijski proganja samo zato što je rekao da je car gol? I koja je onda HDZ-ova politika: Marićeva, koji im je šef Odbora za financije, ili Škegrina, koji je glavni ekonomski savjetnik Vlade kuna, a rasli su do 14 milijardi kuna u 2006., da bi u tri godine krize ostvarili prosječno godišnje fantastične 22 milijarde kuna. Samo na kamatama! Tko bi se nad ovim podacima trebao zamisliti ako ne HNB? Banke su u godinama krize udvostručile prihod od provizija i naknada pa su nekamatni prihodi u tri godine krize iznosili 5 milijardi kuna! Samo jedna banka ima popis od 227 različitih vrsta provizije i naknada koje zaračunava korisnicima, a HNB to mirno promatra.

Recimo, u izvješću HNB-a nema objašnjenja za vlastitu stavku “neto pogreške i propusti” u platnoj bilanci premda je na toj stavci upravo nevjerojatnih milijardu eura! Gdje je taj novac, pita Marić. Nitko ne zna i nitko to HNB ne pita! Od 2005. do 2010. takve stavke su skupile 5,6 milijardi eura iako je to eksplicitni nevidljiv odljev kapitala iz Hrvatske i premda je i MMF skakao na noge kad je to vidio, HNB u izvješću ne obrazlaže o čemu je riječ. Hrvatski su kreditni plasmani takvi da su komercijalne banke odobrile 46% kredita stanovništvu, a samo 40% posto kredita trgovačkim društvima. Stambeni krediti čine 58 milijardi kuna, kupnja auta 6,2 milijardi, ali krediti stanovništva po minusima na računu nevjerojatnih 55 milijardi kuna. A svi znamo kakve su tu kamate!

Tko bi ako ne HNB svojim mjerama trebao prisiliti banke da nam minusi po tekućim računima ne budu 12 ili 14 posto? U izvješću nema ni riječi o tome zbog čega ostvarenu dobit od 2 milijarde kuna nisu uplatili u državni proračun! Kakve mi imamo stranke kad usred kampanje šute o ovoj slici financija, kakve medije, po kojima je “Roha ultrapopularan”, kakve ekonomske institucije, koje šute na ove grozote?! I kako je moguće da se Marića mahnito medijski proganja samo zato što je rekao da je car gol? I koja je onda HDZ-ova politika: Marićeva, koji im je šef Odbora za financije, ili Škegrina, koji je glavni ekonomski savjetnik Vlade?

Tihomir Dujmović
Večernji list