Doprinos Hrvatskoj i Europi

Katolička je Crkva u Hrvatskoj domaćinstvom najvišim službenim predstavnicima katoličke zajednice iz gotovo svih europskih zemalja te internacionaliziranim veličanstvenim završetkom spomena 50. Obljetnice smrti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca ostvarila iznimno služenje hrvatskome narodu i sadašnjoj državi Hrvatskoj, a također je pokazala da može dati vrijedan doprinos Katoličkoj Crkvi u Europi, a time i dobru čitave Europe.

Zahvaljujući zalaganju zagrebačkoga nadbiskupa i potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) kardinala Josipa Bozanića, formalnom pozivu predsjednika HBK đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića te domaćinskoj kompetentnosti Zagrebačke nadbiskupije, grad Zagreb i Hrvatska bili su od 30. rujna do 3. listopada središte vanjskog očitovanja zajedništva Katoličke Crkve na europskom kontinentu. Naime, Vijeće europskih biskupskih konferencija, koje okuplja predsjednike biskupskih konferencija svih europskih zemalja (a punopravni su članovi i nadbiskup Luksemburga, maronitski ciparski nadbiskup, biskup Kneževine Monako i biskup Kišinjeva u Moldaviji) oblikovano je na zasadama i vizijama Drugoga vatikanskoga koncila kao »formalni prostor« suradnje, kolegijalnosti i zajedništva. Crkve na europskom kontinentu te na svojim godišnjim plenarnim razmatra najaktualnija crkvena i društvena pitanja europskoga kontinenta. CCEE se od osnutka g. 1971. u Rimu, a osobito nakon intervencije pape Ivana Pavía II. Godine 1993. da članovi budu osobno predsjednici pojedinih biskupskih konferencija, trajno razvija, proširuje i produbljuje područja svoga djelovanja te je upravo sadašnje zagrebačko plenarno zasjedanje (prvo je bilo održano u Zagrebu još 1983. na nižoj razini) po broju sudionika bilo najveće, a za Crkvu u Hrvatskoj, kao i za državu Hrvatsku i povijesno. Nažalost, urednici, ignorirajući pravo javnosti da bude objektivno informirana, u većini medija u Hrvatskoj to ili nisu prepoznali (što dovodi u pitanje njihovu kompetentnost) ili namjerno nisu željeli dati medijski prostor u kojem bi se očitovala važnost Katoličke Crkve, ne samo u Hrvatskoj nego i na čitavom europskom kontinentu (što otkriva njihov ideologizirani, sektaški, u biti nedemokratski i neprofesionalni pristup). U prepoznavanju važnosti toga jedinstvenog i iznimnog događanja nije im pomogla ni činjenica da su s uglednim gostima bili i Predsjednik države i predsjednica Vlade, kao ni činjenica da je u središtu pozornosti zasjedanja bila tema »Demografija i obitelj u Europi«, koja se na neki način tiče svakoga građanina i Hrvatske i čitave Europe.

Domaćinstvo plenarnog zasjedanja CCEE-a promišljeno je spojeno sa završetkom spomena 50. obljetnice smrti bl. Stepinca, hrvatskog mučenika koji je u služenju dobrobiti svakoga čovjeka pružao snažan otpor najvećim europskim totalitarizmima: fašizmu, nacizmu i komunizmu - te su gosti sa svih europskih strana sudjelovali u svečanom euharistijskom slavlju na kojem je predsjednik CCEE-a kardinal Erdo pozvao na molitvu hrvatskom blaženiku za čitavu europsku zajednicu. Doslovno je rekao: »Ove smo godine slavili pedesetu obljetnicu smrti kardinala Stepinca. Molimo njegov zagovor za nas, biskupe i svećenike naših zemalja i cijele Europe kako bismo mogli služiti Kristu, njegovoj Crkvi i svim ljudima u strpljivoj i radosnoj sigurnosti istine evanđelja te otvorena srca, spremna oprostiti. Molimo njegov zagovor za hrvatski narod i za narod cijele Europe kako bismo se mogli hraniti Kristovom životnom snagom i naći ispravan put kršćanskoga življenja u našemu tako složenom svijetu.« Taj poziv mađarskog primasa i predsjednika CCEE-a najvišim predstavnicima katoličkih zajednica gotovo svih europskih zemalja iznimno je jasno očitovanje europskoga crkvenog jedinstva i zajedništva koje se nipošto ne iscrpljuje u vidljivoj povijesnoj dimenziji nego uključuje otajstvenu transcendentalnu, upravo božansku dimenziju Crkve. Svetac ili blaženik, bez obzira na to kojem narodu pripada, uzor je i zagovornik svima koji mu se utječu, pa je tako i bi. Stepinac uzor i svim europskim biskupima, svećenicima i vjernicima, a po preporuci predsjednika CCEE-a i zagovornik svim članovima Crkve na europskom kontinentu. Crkva u hrvatskome narodu s pravom je ponosna na toga svog blaženog i nepokolebljivog pastira čija veličina vjernosti Kristu, Crkvi i konkretnom čovjeku postaje tako prepoznatljiva u čitavoj Europi.

Domaćinstvo plenarnog zasjedanja CCEE-a postalo je tako povlaštena i jedinstvena prilika predstavljanja hrvatskoga naroda. Crkve i države, hrvatske kulturne i duhovne baštine {u kojoj posebno mjesto zauzimaju duhovni velikani poput kardinala Stepinca), kao onoga što obogaćuje europsku zajednicu naroda, kulture i vjere. U ovo doba bezbrojnih smišljenih obmana i zasljepljivanja mnoge prave vrijednosti lako ostaju neotkrivene, neprepoznate, pa je dragocjena svaka prilika za objektivno predstavljanje hrvatskoga naroda, njegove kulture i vjere, to više što postoje brojni stereotipi i falsifikati koje nije moguće ni lako ni brzo rasvijetliti čak ni pravom istinom. Neposredno iskustvo o hrvatskom narodu, njegovoj kulturi i vjeri, koje su u Zagrebu mogli steći važni predstavnici iz gotovo svih europskih naroda kao sudionici plenarnoga zasjedanja CCEE-a, dugoročno je važno ne samo za Crkvu nego i za hrvatski narod i državu Hrvatsku, kako za sadašnjost tako i za budućnost. Zahvaljujući Katoličkoj Crkvi, njezinu jedinstvu i zajedništvu, ovih je dana u Zagrebu posijano dragocjeno sjeme koje će u svoje vrijeme dati plod dobra, ne samo za Crkvu u Hrvatskoj nego i za čitav hrvatski narod i državu Hrvatsku.

Ivan Miklenić
Glas Koncila