Prešućeni zaslužnici

U Kninu je 5. kolovoza održana još jedna obljetnica vojno – redarstvene akcije Oluja, odnosno središnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dana hrvatskih branitelja. Imena 174 poginula hrvatska branitelja u ovoj pobjedničkoj akciji ponovno nisu pročitana, baš kao ni imena zapovjednika 4. i 7. gardijske brigade (Krstičević, Korade) koje su prve ušle u oslobođeni Knin. Nitko se nije sjetio ni generala Gotovine, Markača i Čermaka, koji su "proslavili" ove veličanstvene dane "pobjede i slave" u tamnici Haaškog suda (što je s onim: Nitko nije kriv dok mu se sudski ne dokaže krivnja?). O ratnom ministru obrane Gojku Šušku također nije bilo ni spomena. Na obilježavanju ovoga dana bili su nazočni najistaknutiji predstavnici današnje državne vlasti. Samo su oni javno govorili (Mesić, Bebić, Kosor). Nije se čuo glas ni jednog hrvatskog branitelja, majke koja je izgubila svoga sina, ili generala koji su izravno sudjelovali u ovoj vojno – redarstvenoj akciji. Na misi za Domovinu u crkvi Svetog Ante u Kninu u prvom redu samo i isključivo političari. Kamere televizije čitavo vrijeme prikazuju kako se oni mole. Među njima nije bilo ni predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Stjepana Mesića. "Uvrijedio se" što se nitko iz Crkve nije "ogradio" od nedavnog uvodnog komentara u Glasu koncila, s kojim nije bio zadovoljan, a u kojem se govori o "veleizdajniku". No, to je jednostavno skandalozno, jer onda bi tako i mnogi drugi vjernici trebali odbiti odlazak na svetu misu jer ih je netko uvrijedio, a nije im se ispričao.

U svom prigodnom govoru u Kninu, predsjednik Mesić uzdizao je vojno-redarstvenu akciju Oluja, a za razliku od predsjednika Sabora i predsjednice Vlade, ni riječju nije spomenuo svog prethodnika, prvog hrvatskog predsjednika i pobjednika u hrvatskom Domovinskome ratu dr. Franju Tuđmana, kao da se do najslavnije pobjede u agresiji na Republiku Hrvatsku došlo bez vojskovođe. Također je neprihvatljivo i drsko što se ni ovog puta predsjednik Republike nije došao pokloniti na grob dr. Franje Tuđmana. A na grobu Gojka Šuška nitko od političara nije zapalio ni svijeću, niti donio ružu!

Predsjednik Republike po Zakonu o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike (čl. 26.) dužan je u svečanim prilikama, kao što je i Dan pobjede, nositi predsjedničku lentu. Ali, za predsjednika Mesića ovaj zakon ne važi. Lentu, koja predstavlja znak predsjedničke časti i državnosti, već je davno "pokopao" s hrvatskim pobjednikom i jednim od najzaslužnijih Hrvata u povijesti dr. Franjom Tuđmanom. I nikome ništa. No dok je "zaboravio" spomenuti imena najzaslužnijih za pobjedu u Oluji, nije se zaboravio još jednom i na ovom mjestu obračunati i svađati s NDH ("Ta tzv. NDH bila je zasnovana na zločinačkoj ideologiji i bila je prožeta zločinom, od prvih do posljednjih dana svojega postojanja" – istaknuo je). To bi bilo isto tako kao da na obilježavanju žrtava u Jasenovcu ili Bleiburgu počnete govoriti o krivcima za zločine na Ovčari. Ali, Mesić očito iskorištava svaku prigodu da se obračuna s neistomišljenicima, tim prije što se njegov mandat primiče kraju, pa za to ne će biti ovakvih i sličnih prigoda.

U povodu 14-te obljetnice Oluje, nitko se na žalost nije osvrnuo na proteste Srba iz Beograda, predvođenih ratnim zločincem Savom Štrbcem. On može govoriti što god hoće, ali njega očito Državno odvjetništvo RH ne želi dirati. U intervjuu za srpski najtiražniji list Kurir, Štrbac je izjavio da je akcija Oluja bila genocidna, te da je Hrvatska bila agresor. Također je vrijeđao hrvatsku premijerku Jadranku Kosor za koju je izjavio da je "samo jedna od 50.000 Hrvata koji su okupirali ili oteli srpske stanove". Za Štrbca se čak navodi da je u srpskom pravnom timu koji priprema protutužbu po tužbi Hrvatske protiv Srbije za navodni genocid. "Osnov naše protutužbe bit će Oluja, ali i sve druge krvave akcije Hrvatske od 1991., koje su doprinijele da Srba u Krajini više gotovo nema" – kazao je.

Međutim, ni Štrbac, ali ni itko drugi ne govori da je nakon Oluje, 12. kolovoza 1995. između osam i deset tisuća Hrvata s područja Banja Luke istjerano iz svojih domova, skupljeno na stadionu i u ovećim skupinama protjerano u Hrvatsku. Tih dana etničko čišćenje nisu provodili samo bosanski Srbi nego i Srbija. Oko tisuću Hrvata prognanih iz Srijema preko Madžarske ušlo je u Hrvatsku, a od 80.000 Hrvata koji su prije rata živjeli na području Banja Luke, danas ih tamo živi jedva deset posto.

Obljetnica Oluje još je jednom pokazala i veliki raskol među razvojačenim hrvatskim braniteljima, odnosno udrugama. Pet puta više branitelja bilo je na proslavi Marka Perkovića Thompsona u ˆˆavoglavama, nego na središnjoj proslavi u Kninu.

A kad se uzdizala hrvatska zastava na kninskoj tvrđavi, osim odabranih, tamo nitko nije imao pristup. Stoga bi ubuduće trebalo organizirati dvije proslave: jednu za branitelje, a drugu za aktualne političare!

Mladen Pavković
Hrvatsko slovo

{mxc}