Merzovo light proširenje EU-a

U manje od mjesec dana dvojica su se Nijemaca izravno uključila u europske stabilizacijske i mirovne procese. Nakon medijski efektno izvedene ostavke visokoga međunarodnog predstavnika za BiH Christiana aSchmidta, ovih je dana njemački kancelar Friedrich Merz uputio pismo tijelima EU-a u kojemu poziva na inovativni pristup proširenju EU-a, kao prijelazni status do punopravnog članstva, kako bi se smanjile frustracije država koje su u dugotrajnome i neizvjesnome pristupnom procesu. Ukrajina bi, prema njegovu prijedlogu, dobila status pridružene članice, a zapadni Balkan i Moldavija status promatrača.

Kao pridružena članica Ukrajina bi dobila pravo sudjelovanja u radu institucija EU-a, pravo sudjelovanja na sastancima lidera EU-a i pridružene članove Europskom parlamentu. Ali bez prava glasa. Države zapadnoga Balkana (BiH, Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo) dobile bi pak pravo na svoje promatrače u institucijama EU-a i povlašteni pristup jedinstvenom tržištu EU-a.

Ekonomski, ali i geopolitički efekt

Schmidtova ostavka otvorila je vrata novom američkim pristupu prema BiH koji napušta načelo međunarodnog političkog skrbništva i promiče, kao i u drugim kriznim područjima, interesna savezništva i gospodarsku suradnju, što vodi prema redifiniciji ili čak ukidanju uloge visokoga međunarodnog predstavnika. Merzova inicijativa light proširenja EU-a poručuje da je Njemačka spremna preuzeti glavnu ulogu u EU-u kao i u poslijeratnom procesu stabilizacije i integracije Ukrajine, kojoj je Merzova inicijativa ponajprije namijenjena. Države zapadnoga Balkana, od kojih nijedna u pristupnom procesu nije blizu članstvu, samo su od njega različito udaljene (Crna Gora i Albanija najmanje udaljene, BiH i Srbija jako udaljene, Kosovo najudaljenije), dobile su pak poruku da nisu zaboravljene.

Što bi to Merzovo light proširenje, bude li pretočeno u politiku EU-a, značilo za zapadni Balkan, naše istočno susjedstvo? Iznad svega, snažniju ekonomsku integraciju zapadnobalkanskih država i olakšano poslovanje jer bi praktički postale dio jedinstvenoga europskog tržišta. I to na obostranu korist. Zapadnobalkanske države, koje još imaju relativno jeftinu i kvalificiranu radnu snagu, postale bi privlačnije za europske investicije.

Za države s velikom europskom dijasporom, kako starije tako i najnovije generacije, poput BiH, Albanije ili Srbije, bio bi to i poticaj za povratak i demografsku obnovu, koja je jedan od ključnih i dugoročnih problema (i) država zapadnoga Balkana. Državama EU-a bio bi olakšan pristup nekim strateškim sirovinama u zapadnobalkanskim državama čijom je proizvodnjom i trgovinom ovladala Kina (bakar u Srbiji) ili pokazuje takvu intenciju (niz strateških metala na Kosovu), pa bi light proširenje polučilo i geopolitički efekt.

Promjena paradigme proširenja

U političkome smislu Merzova inicijativa znači promjenu paradigme proširenja jer je dosadašnja politički potrošena. Dosad se članstvo zapadnobalkanskih država u EU-u predstavljalo kao samorazumljiv politički cilj. Pritom niti su političke elite tih država istinski željele to članstvo niti ga je želio EU. Srbija danas otvoreno ne želi članstvo, ne želi ga više od 50 posto stanovništva, a zbog svoje uvezanosti s Kinom i Rusijom i ne može ga ostvariti. U BiH političke elite javno govore da žele članstvo, a praktično ne čine ništa da odblokiraju pristupni proces; ni s razine politike EU-a BiH ne može se učiniti funkcionalnom državom. Merzova inicijativa postavlja suradnju država zapadnoga Balkana u realne okvire: otkloniti zapreke ekonomskoj suradnji i integraciji te osigurati ponešto briselskih pozicija (makar i promatračkih) za balkanske političke elite. Svi zadovoljni, iako će malotko to priznati.

Prijedlog o pridruženome članstvu Ukrajine mnogo je veća (geo)politička igra od zapadnobalkanske i s mnogo više nepoznanica. Iz njega se može iščitati da nakon bliskoistočnoga mirovnog dogovora na red dolazi neki rusko-ukrajinski dogovor o miru ili zamrznutom ratu te da su Njemačka i EU spremni na aktivnu poslijeratnu ulogu. Kakva će ona biti, ovisi o tom dogovoru o miru. Pritom je pozitivno što Merz požuruje EU da se uključi te što prepoznaje jake i slabe strane Unije: da je snažna u gospodarskim integrativnim procesima, a slaba kao politički i obrambeni menadžer izvan svojih granica. Uostalom, to joj nikad ni unutar vlastitih granica nije bila jača strana. 

Višnja Starešina
Lider