Isti udžbenici povijesti i u Srbiji i u Hrvatskoj?

Projekt zajedničkih udžbenika povijesti u Srbiji i Hrvatskoj nije izvediv iz više razloga, kaže za Deutsche Welle povjesničar Predrag Marković, naučni savjetnik beogradskog Instituta za suvremenu povijest. Postoje neke stvari oko kojih bi se srpska i hrvatska historiografija mogle složiti, ali ostaje činjenica da je za dvije zemlje čitavo 20. stoljeće praktično predmet historijskih sporova. To se posebno odnosi na II. svjetski rat i na sukobe tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, smatra Marković. „Hrvatskoj bi, recimo, bio problem prihvatiti drugačiji status četničkog pokreta. Ili, to da postoji neka krivnja Hrvatske u ratovima devedesetih godina", kaže Marković.

Zajednički udžbenici u ujedinjenoj Europi

Ukoliko političari to zaista žele, takav projekt se može provesti, kaže za DW povjesničar Ljubodrag Dimić, profesor Filozofskog fakulteta. Zajednički udžbenici povijesti su velika europska tema, ističe profesor Dimić, tako da bi to bio pozitivan korak za dvije zemlje koje se žele priključiti Europskoj Slika prošlostiPovjesničari upozoravaju da povijest zemalja bivše Jugoslavije opterećuje slika prošlosti, koju je kreirala Komunistička partija Jugoslavije. Ta zajednička slika prošlosti je u sebi imala mnogo elemenata simetrije, koja nije odgovarala povijesnoj istini, ističe Ljubodrag Dimić. Upravo zbog toga on kaže da će u toj prvoj generaciji zajedničkih udžbenika, ukoliko do njih dođe, mnogo toga morati biti zaobiđenouniji:

„Ukoliko takva inicijativa postoji, mi se svi možemo na neki način radovati da u nekoj bliskoj budućnosti do takvih udžbenika dođe.

Drugim riječima, mi se možemo nadati nekim zajedničkim udžbenicima, i možemo samo žaliti što oni možda na jedan tolerantan način nisu formirali drugačiju svijest na prostorima bivše Jugoslavije. Ali, nesumnjivo je da će europsko iskustvo pomoći da do zajedničke povijesne svijesti stanovništvo, to jest mladi naraštaji, dođu putem zajedničkih udžbenika u budućoj ujedinjenoj Europi".

Povjesničari upozoravaju da povijest zemalja bivše Jugoslavije opterećuje slika prošlosti, koju je kreirala Komunistička partija Jugoslavije. Ta zajednička slika prošlosti je u sebi imala mnogo elemenata simetrije, koja nije odgovarala povijesnoj istini, ističe Ljubodrag Dimić. Upravo zbog toga on kaže da će u toj prvoj generaciji zajedničkih udžbenika, ukoliko do njih dođe, mnogo toga morati biti zaobiđeno.

Mladić i Gotovina i ostali su učili iz „politički korektnih udžbenika" SFRJ

Ako se iz udžbenika povijesti izbace sporne i traumatične točke, onda će u njima ostati samo politički korektni sadržaji, upozorava Predrag Marković.

Takav slučaj smo imali s udžbenicima u SFRJ, koji su izbjegavali svaku traumatičnu temu, ali se te teme negdje ipak pojave i ne mogu se sakriti, kaže Marković. „Imali smo politički najkorektnije udžbenike u SFRJ. To znači da su Ratko Mladić, i Ante Gotovina, i ostali, učili iz najkorektnijih mogućih multinacionalnih udžbenika, pa se nisu naučili multikulturalnosti i toleranciji", obrazlaže Marković.

Postavlja se također pitanje kako će se tek napisati zajednički udžbenici, ako skoro nitko ni sada nije zadovoljan postojećim udžbenicima povijesti u Srbiji i Hrvatskoj, ističe Marković. Ti udžbenici su već predmet brojnih sporova, a možemo samo zamisliti kako bi to izgledalo na primjeru nekog zajedničkog udžbenika povijesti, primjećuje Marković.

Ivica Petrović
Deutsche Welle na srpskom jeziku