Bosanski čvor

Kada u petak njemačka kancelarka primi premijera Republike Srpske Milorada Dodika, zatvorit će se krug razgovora koje je službeni Berlin proteklih tjedana vodio s najvažnijim bosanskim političarima. Cilj te njemačke inicijative je uklanjanje unutarnjopolitičke blokade te balkanske zemlje. Od izbora održanih u listopadu 2010. bosanski političari još nisu uspjeli sastaviti novi vladu. A jačanje nestabilnosti na Balkanu nije u interesu ni Njemačke ni Europske unije. No hoće li Merkel, Westerwelle ili diplomati europske diplomatske službe u suradnji s Bruxellesom uspjeti odmrsiti bosanski čvor, vrlo je upitno jer nijedna od većih političkih stranaka nije u stanju na osnovni postojećeg ustava sastaviti održivu koaliciju. Da bi se u tome uspjelo, nužno je stranke triju narodnih skupina potaknuti na suradnju.

Trenutno najžešće neprijateljstvo vlada između dviju nekoć bratskih socijaldemokratskih stranaka. Obje stranke su nakon velikih izbornih uspjeha u Republici Srpskoj i u bošnjačko-hrvatskoj federaciji zaoštrile retoriku. Dok se multietnički orijentirana Socijaldemokratska stranka SDP sa sjedištem u Sarajevu zauzima se za niz ustavnih promjena koje bi omogućile BiH da postane funkcionalnom državom, srpski Nezavisni socijaldemokrati, koji su se 2006. preobrazili u nacionaliste, odbacuju sve korake u tom smjeru.

Predsjednik te stranke i premijer Republike Srpske Milorad Dodik zapravo teži osamostaljenju i većem približavanju sa Srbijom. Upravo iz tog razloga on s kancelarkom namjerava razgovarati o razvoju bilateralnih gospodarskih odnosa, a njegov je krajnji cilj uvesti Republiku Srpsku u EU neovisno o ostatku Bosne i Hercegovine. Mnogi analitičari i diplomati uvjereni su da bi ustavne promjene omogućile Bosni i Hercegovini da postane funkcionalnom državom. Sud za ljudska prava u Strasbourgu u svojoj presudi iz 2010. Navodi da sadašnji bosanski ustav nije u skladu s europskim standardima jer zapostavlja manjine.

Daytonski sporazum iz 1995. odgovarao je nacionalističkim strankama te je potvrdio etničku podjelu zemlje proizašlu iz rata. Međutim, protiv svakog pokušaja jačanja zajedničke države Milorad Dodik se bori svim sredstvima i nacionalističkom retorikom. Da u tome ima uspjeha potvrđuje činjenica da nijedna europska vlada ni SAD više ne govore javno o velikoj ustavnoj promjeni u BiH. Stav Njemačke i Europske unije u ovom je pitanju posve jasan: o pristupu Europskoj uniji samo će se razgovarati sa cjelovitim BiH. Time se želi primorati bosanske političare na postizanje kompromisa, čime bi se izbjegla provedba sveobuhvatne ustavne reforme. Njemačka vlada želi da se u Bosni što prije postigne kompromis oko sastavljanja vlade. Prema informacijama iz diplomatskih krugova, Bruxelles će Dodiku podastrijeti prijedlog o osnivanju povjerenstva obaju entiteta koje bi imalo zadaću donositi važne odluke u vezi s procesom europskih integracija BiH. Takav sličan neformalizirani postupak bio je učinkovit za ukidanje viznog režima. Od 1. prosinca 2010. građani BiH mogu bez viza putovati u zemlje EU-a.

Erich Rathfelder
Die Tageszeitung, Berlin