Povijesni summit u Pekingu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump boravi u trodnevnom službenom posjetu Narodnoj Republici Kini, gdje danas na najvišoj razini vodi bilateralne razgovore sa svojim domaćinom, predsjednikom Xi Jinpingom. Iako je ovo njihov sedmi susret, ako se uzme u obzir i prvi Trumpov mandat, riječ je o prvom posjetu jednog američkog šefa države Pekingu nakon gotovo desetljeća.

Zajedno s njim u Peking je stigla velika delegacija. Politički i sigurnosni vrh administracije predvode ministar vanjskih poslova Marco Rubio, ministar financija Scott Bessent i ministar obrane Pete Hegseth. Prva dama Melania Trump nije sa suprugom, što analitičari tumače kao znak da je ovaj posjet naglašeno radnog karaktera, a znatno manje pompozan i protokolaran. Od članova obitelji, Trump je poveo svog sina, poslovnjaka Erica Trumpa sa suprugom Larom.

Bijela kuća je priopćila da Trump ne bi krenuo na ovo putovanje da nema na umu postizanje konkretnih rezultata. Što bi to moglo značiti kada je riječ o gospodarstvu?

Odgovor na to mogla bi nagovijestiti činjenica da je američki predsjednik u Peking poveo sami vrh gospodarske elite SAD-a, 17 moćnih čelnika tvrtki. Kako piše njemački Bild, ukupna vrijednost tih tvrtki na burzi iznosi oko 15.000 milijardi dolara, gotovo tri četvrtine cjelokupne godišnje gospodarske proizvodnje Kine koja iznosi oko 20.000 milijardi dolara.

Američka gospodarska elita

Sektor visoke tehnologije i umjetne inteligencije predvode Elon Musk ispred tvrtki Tesla i SpaceX, kao i Jensen Huang, čelnik Nvidije i ključna osoba za globalnu proizvodnju čipova. Donald Trump je Huanga osobno pozvao da mu se pridruži u avionu tijekom zaustavljanja radi punjenja gorivom na Aljasci, na putu prema Pekingu.

Uz njih su i izvršni direktor Applea Tim Cook, Dina Powell McCormick u ime tvrtke Meta, kao i čelnici vodećih korporacija za proizvodnju poluvodiča i mikročipova Cristiano Amon iz Qualcomma i Sanjay Mehrotra iz Microna. Ovu skupinu prate i čelnici napredne optoelektronike poput Jima Andersona iz tvrtke Coherent.

U Peking su stigli i financijski moćnici s Wall Streeta kao Larry Fink, čelnik BlackRocka, najvećeg investicijskog fonda za upravljanje imovinom na svijetu, kao i Stephen Schwarzman, prvi čovjek investicijskog diva Blackstonea.

Tradicionalno bankarstvo i tržišta kapitala predstavljaju David Solomon ispred Goldman Sachsa i Jane Fraser ispred Citygroupe. Kada je riječ o razgovorima o globalnom platnom prometu, u Kinu su stigli ljudi kao Ryan McInerney iz tvrtke Visa, kao i Michael Miebach iz Mastercarda.

Treći stup delegacije čine čelnici američke teške i vojne industrije, biotehnologije i resursa. Kelly Ortberg ispred Boeinga i Larry Culp ispred GE Aerospacea zastupaju interese zrakoplovnog i obrambenog sektora.

Brian Sikes vodi Cargill, najveću privatnu agrokorporaciju na svijetu koja kontrolira globalne tokove hrane. Na kraju, biotehnološki i genetski sektor u pregovorima zastupa Jacob Thaysen, izvršni direktor tvrtke Illumina.

Donald Trump izjavio je da će od Xi Jinpinga zatražiti da američkim tvrtkama omogući veći pristup kineskom tržištu, pozivajući kineskog predsjednika da „otvori" Kinu kako bi „ti briljantni ljudi mogli pokazati što znaju".

Kineska gospodarska elita

A tko su partneri s druge strane? Koliko su zapravo moćni kineski Google, Facebook, Amazon, Tesla i Apple? Njemački Bild donosi izravnu usporedbu:

Baidu – kineski Google

Baidu se ponajprije može usporediti s Googleovom matičnom tvrtkom Alphabet. Tvrtka je narasla zahvaljujući dominantnom internetskom tržištu tražilica u Kini. Danas je Baidu div za umjetnu inteligenciju, cloud tehnologiju i autonomnu vožnju. Upravlja uslugama pretraživanja, mrežnim oglašavanjem, kartama, cloud infrastrukturom, botom „Ernie", modelima umjetne inteligencije, kao i uslugom robotaksija „Apollo Go", slično kao što Google radi s projektom Waymo. Doseg je ogroman: putem aplikacije Baidu mjesečno pristupa 679 milijuna korisnika, dok 202 milijuna koristi asistenta „Ernie".

Tencent – kineski Meta

Tencent je dalekoistočni rival tvrtke Meta Marka Zuckerberga (koja stoji iza Facebooka, Instagrama i WhatsAppa). Sa snažnim utjecajem u sferama gaminga, društvenih mreža, fintech sektora i umjetne inteligencije, Tencent je izrastao u jednu od najvrjednijih kineskih tvrtki. Aplikacija WeChat je okosnica digitalne komunikacije u Kini. Za razliku od aplikacije WhatsApp, ona služi i kao platni promet, platforma za kupnju, kanal vijesti i ekosustav za mini-aplikacije. Godišnji prihod iznosi između 90 i 105 milijardi dolara, što je oko polovice Metinog prihoda. Doseg je monumentalan: WeChat ima 1,4 milijarde aktivnih korisnika mjesečno.

Alibaba – kineski Amazon

Alibaba je azijski Amazon: poput američkog rivala, ova tvrtka upravlja ogromnim platformama za mrežnu kupnju i ubraja se među najvažnije cloud pružatelje usluga u Kini. Tvrtka osnovana 1999. godine širi se globalno, a u Kini dominira i u digitalnom platnom prometu. Godišnji prihod u 2025. godini iznosio je 137 milijardi dolara, dok je Amazon u prethodnoj godini dostigao 717 milijardi dolara.

BYD – kineski Tesla

BYD je dospio u središte pozornosti kada je prestigao Teslu kao najveći proizvođač električnih automobila i baterija na svijetu. U 2025. godini Kinezi su prodali 2,26 milijuna čistih električnih automobila, dok je Tesla ostvarila 1,64 milijuna prodaja. BYD je iskoristio probleme koje Musk ima u SAD-u zbog ukidanja državnih subvencija za električne automobile pod Trumpovom administracijom. Prihod u prethodnoj godini iznosio je 107 milijardi dolara (Tesla: 97,7 milijardi).

Huawei i Xiaomi – kineski Apple

Kada je riječ o Appleu, usporedba se vrši s dvjema kineskim tvrtkama. Huawei prodaje pametne telefone, čipove i vlastiti operativni softver. Xiaomi uz telefone prodaje i pametne kućanske aparate i elektroničke proizvode široke potrošnje. I naravno, u svakom iPhoneu i dalje ima mnogo Kine: Applov partner Foxconn ostaje jedan od najvažnijih proizvođača za tvrtku Tima Cooka.

Kakve će plodove donijeti razgovori dvaju najvećih gospodarstava svijeta?

Kinezi su po tradiciji suzdržani kada je riječ o prijevremenom objavljivanju političkih i gospodarskih rezultata, dok su Amerikanci navikli ishode javno i pompozno predstaviti javnosti.

Ključna pitanja ostaju otvorena: hoće li tijekom trodnevnih razgovora doći do produljenja sporazuma o suspenziji pojedinih carina, hoće li Kina kupovati još više američke soje, govedine i zrakoplova, te hoće li Sjedinjene Države zauzvrat olabaviti pristup svojim naprednim tehnologijama i čipovima, a sebi osigurati stabilan uvoz kineskih rijetkih metala.

Odgovori na ove gospodarske nepoznanice trebali bi se saznati tijekom i nakon ovog povijesnog summita u Pekingu.

Deutsche Welle