Međunarodno pravo iz njemačke perspektive

Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran: njihove oružane snage ubile su članove vlade i brojne civile. Nekoliko tjedana ranije američke specijalne snage otele su venezuelanskog predsjednika Nicolás Madura i njegovu suprugu, pri čemu su također ubijeni civili. Velika većina stručnjaka za međunarodno pravo smatra da su obje vojne akcije protivne međunarodnom pravu.

Unatoč tome, njemački kancelar Friedrich Merz nije jasno osudio napade. Nakon napada na Iran rekao je: „Vidimo dilemu da se pravnim mjerama, koje su u skladu s međunarodnim pravom, protiv režima koji razvija nuklearno oružje i brutalno ugnjetava vlastiti narod očigledno ne postiže ništa.“

Pravnu situaciju u vezi s otmicom Madura nazvao je – izbjegavajući konkretan odgovor – „složenom“. Prije posjeta Bijeloj kući, neposredno nakon prvih napada na Iran, Merz je također jasno rekao da ne želi američkog predsjednika Donalda Trumpa „poučavati“ međunarodnom pravu. Kritičari iz redova oporbe optužili su Merza za dodvoravanje Trumpu.

Pravo može biti potkopano

Brojni stručnjaci za međunarodno pravo i drugi znanstvenici u otvorenom pismu od 17. ožujka kritizirali su ponašanje njemačke vlade i upozorili na posljedice. U pismu se navodi: „Dosadašnje izjave njemačke vlade ne pokazuju jasno osuđivanje postupaka koji krše međunarodno pravo i time doprinose daljnjem potkopavanju poretka utemeljenog na pravilima i institucijama u Europi i svijetu.“

Janina Dill predaje pravo na britanskom Sveučilištu Oxford i također je potpisala pismo od 17. ožujka. Za DW je izjavila: „Trenutno je politika velikih sila, a posebno zaokret u američkoj politici odnosno udaljavanje od međunarodnog prava – ono što pravu nanosi ogromnu štetu.“

Njezina kolegica Anne Peters, direktorica Instituta Max-Planck i stručnjakinja za strano i međunarodno pravo u Heidelbergu, u intervjuu za DW upozorava „da se nepisano međunarodno pravo može promijeniti ako se na kršenja međunarodnog prava ne reagira prosvjedima. Postoji opasnost da se zabrana uporabe sile potkopa i da se pravila promijene ako se kršenja prava ne kritiziraju.“

Optužba za dvostruke standarde

Upadljivo je da je kancelar relativizirao važnost međunarodnog prava u slučajevima Venezuele i Irana, ali je u ratu u Ukrajini oštro i jasno osudio kršenje međunarodnog prava – od strane Rusije. „Zapravo se kancelar prema međunarodnom pravu odnosi kako mu u danom trenutku odgovara“, rekao je nedavno Henning Hoff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku u intervjuu za DW.

Kritika iz zemalja globalnog juga također je da Zapad, ovisno o vlastitim interesima, ponekad inzistira na međunarodnom pravu, a u drugim slučajevima ga jednostavno ignorira.

„Ne postoji obveza da se druge države na isti način kritiziraju ili sankcioniraju“, kaže Anne Peters. „Njemačka može, na osnovi političkih razmatranja, kritizirati jednu državu – na primjer Putinovu Rusiju – a druge pak ne. To je drugačije nego kod međunarodnih organizacija koje po prirodi stvari trebaju biti neutralne. Ali, naravno da to podriva kredibilitet jedne države, pa i Njemačke, ako se iste situacije procjenjuju na različite načine.“

Peters ipak smatra da je optužba za dvostruke standarde u nekim slučajevima providan manevar: „Ta optužba da Zapad, naročito, primjenjuje dvostruke standarde obično dolazi od Kine i Rusije. Ali to je čisto oportunistički, jer te države zapravo ne traže ravnomjernu raspodjelu sankcija, već bi najradije da se uopće više ne iznose kritike protiv njih i da nema sankcija.“

Slabijim državama je pravo potrebnije nego jakima

Janina Dill s Oxforda zabrinuta je globalnim razvojem – „sve većim jazom između stvarne vojne i ekonomske moći i volje da se zaštiti međunarodno pravo.“

To, pored Rusije i Kine, sve više vrijedi i za SAD. „Velike sile su sve manje zainteresirane za provođenje prava.“

Ali što slabije države – među koje spada i Njemačka – mogu učiniti? „To bi značilo da sve druge države imaju još veći interes pozivati se na pravo i kolektivno stati u njegovu obranu“, kaže Dill. „Jer, njima su norme, institucije i pravila mirnog rješavanja sukoba itekako potrebni – tim više što velike sile sve slobodnije i proizvoljnije djeluju, ne obazirući se na međunarodno pravo, a ponekad ga i ugrožavaju.“

Njemački predsjednik indirektno kritizira kancelara

Kancelar Friedrich Merz iz konzervativne CDU ne želi sudjelovati u ratu protiv Irana na strani SAD-a, ali pitanje međunarodnog prava zasad ostavlja bez odgovora.

Predsjednik Njemačke, socijaldemokrat Frank-Walter Steinmeier, međutim, pronašao je jasne riječi i time indirektno kritizirao kancelara. Na događaju u Ministarstvu vanjskih poslova rekao je da je rat protiv Irana, koji su započeli Izrael i SAD, „politički kobna pogrješka“.

Pozvao je njemačku vladu da zauzme jasan stav: „Naša vanjska politika ne će biti uvjerljivija ako kršenje međunarodnog prava ne nazovemo pravim imenom – kršenjem međunarodnog prava. Međunarodno pravo nije stara rukavica koju trebamo odbaciti kada to drugi učine. Naprotiv – ono je od životne važnosti za sve zemlje koje nisu velike sile.“

Vrlo je neobično da savezni predsjednik otvoreno proturječi kancelaru u tako važnom vanjskopolitičkom pitanju. Merz do sada nije reagirao na Steinmeierovu kritiku.

Međutim, Jens Spahn, šef zastupničke skupine demokršćanskih stranaka CDU i CSU, pozvao je predsjednika Njemačke na suzdržanost. „Pravna ocjena prema međunarodnom pravu u ovom, kao i u drugim slučajevima, stvar je savezne vlade i očekujem od nositelja funkcija u SR Njemačkoj da pričekaju tu ocjenu i da je poštuju“, rekao je Spahn.

Njemačka vlada željela je dati i pravnu ocjenu vojne akcije SAD-a u Venezueli iz siječnja, ali je navela da će za to „uzeti vremena“. Do danas nema konačne procjene.

Deutsche Welle