Njemačka industrija u krizi

U ekonomskoj krizi njemačka industrija je i 2025. u velikoj mjeri smanjivala broj zaposlenih. Krajem prošle godine zapošljavala je 5,38 milijuna ljudi – što je oko 124.000 manje nego godinu ranije. To pokazuje analiza konzultantske kuće EY, koja je dostupna njemačkoj novinskoj agenciji DPA.

Smanjenje broja radnih mjesta u industriji bilo je gotovo dvostruko veće nego 2024. godine. Studija se temelji na podatcima Saveznog statističkog ureda Njemačke i obuhvaća tvrtke s najmanje 50 zaposlenih.

Najviše pogođena automobilska industrija

Najpogođenija je automobilska industrija, u kojoj je samo prošle godine smanjeno oko 50.000 radnih mjesta, dok su kemijska i farmaceutska industrija sa „samo" 2.000 radnih mjesta manje prošle relativno dobro.

„Njemačka industrija nalazi se u dubokoj krizi“, rekao je Jan Brorhilker, partner u konzultantskoj kući EY. Od 2023. godine industrijski prihodi smanjeni su za gotovo pet posto. Smanjenje broja radnih mjesta stoga je još i umjereno. Jasno je, međutim: „Trebat će značajan ekonomski oporavak kako bi se spriječio daljnji gubitak radnih mjesta.“

Dvije industrijske grane protiv trenda

Prema studiji, samo je prošle godine prihod industrije pao za 1,1 posto, a četvrti kvartal 2025. bio je deseti uzastopni kvartal s padom prihoda. Posebno su značajno smanjenje prometa zabilježile automobilska, papirna i tekstilna industrija, dok su metalna i elektrotehnička industrija ostvarile rast.

Srednjoročno se očekuje da će smanjenje broja radnih mjesta u industriji biti još veće nego 2025. Od 2019. godine, prije pandemije, broj zaposlenih smanjen je za oko 266.000 – što predstavlja pad od gotovo pet posto. U automobilskoj industriji zaposlenost je od tada smanjena za 13 posto, što u brojkama iznosi 111.000 radnih mjesta.

Daljnje smanjenje očekuje se i 2026.

Stručnjaci konzultantske kuće EY strahuju da će industrija i ove godine, zbog slabih narudžbi i visokog konkurencijskog pritiska, nastaviti smanjivati broj radnih mjesta. Osim toga, povećava se broj stečajeva, posebno među dobavljačima u automobilskoj industriji. Auto-kompanije također sve više premještaju proizvodnju i istraživanje u inozemstvo – što ide na štetu radnih mjesta u Njemačkoj. Broj nezaposlenih prošle je godine privremeno premašio tri milijuna.

Iako se očekuje da će njemačko gospodarstvo, nakon godina stagnacije, u 2026. ostvariti rast od oko jedan posto, proći će određeno vrijeme dok se taj rast ne osjeti u poduzećima. Širi oporavak ekonomisti očekuju tek 2027. godine, kada će državna ulaganja u obranu i infrastrukturu dati puni učinak.

Šef Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja Marcel Fratzscher smatra da gospodarstvo nema dobru perspektivu bez sveobuhvatnih reformi savezne vlade na čelu s Friedrichom Merzom. Nedostaje radnika kako bi se postigle stope rasta iz prošlih godina. Stoga predlaže povećanje poreza i veće smanjenje subvencija.

Fratzscher također predlaže ukidanje mini-poslova i uvođenje većeg poreza na nekretnine, kako bi se povećala motivacija za razvoj i ekonomsko korištenje imovine. Također bi se trebale ukinuti ili smanjiti sve porezne subvencije koje štete klimi, poput privilegija za dizel, oslobađanja od poreza na kerozin i paušala za putnike. One same iznose oko 60 milijardi eura godišnje. Fratzscher je predložio i ukidanje zajedničkog (umanjenog) oporezivanja supružnika, koje državu košta oko 22 milijarde eura godišnjne.

Deutsche Welle