Davos 2024.

Svjetski moćnici dolaze u idilično švicarsko zimovalište Davos na sastanak Svjetskog ekonomskog foruma. Ovogodišnji forum održava se u trenutku kada svijet svjedoči devastirajućim ratovima u Gazi i Ukrajini, te probojima na polju umjetne inteligencije (AI) koja izazivaju koliko uzbuđenja toliko i zabrinutosti, katastrofalne dužničke krize usred usporavanja ekonomije i pogoršanja zdravlja planeta Zemlje.

Predviđeno je da više od 2800 sudionika nazoči petodnevnom događaju koji počinje u ponedjeljak, 15. siječnja, uključujući više od 60 šefova država i vlada. Tema ovogodišnjeg susreta globalnih političkih i poslovnih lidera, slavnih osoba i istaknutih društvenih aktivista je "Ponovna izgradnja povjerenja".

"Tema je direktan odgovor na eroziju povjerenja, koja je očigledna u društvima i među narodima", rekao je izvršni direktor WEF-a Mirek Dusek tijekom brifinga za medije.

Neki bi mogli direktno povezati pukotine s "dubokim transformacijama svuda oko nas, bilo da su geopolitičke, geoekonomske ili su povezane s klimom i prirodom", rekao je on.

Gaza i Ukrajina su na vrhu dnevnog reda

Među najvišim su političkim čelnicima koji sudjeluju na Svjetskom ekonomskom forumu francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i kineski premijer Li Qiang.

Očekuje se da će Forumu nazočiti i novoizabrani argentinski predsjednik Javier Milei.

SAD predstavlja državni tajnik Antony Blinken, kojem će se pridružiti ključne osobe kada je riječ o ratu u Gazi, uključujući izraelskog predsjednika Isaaca Herzoga i katarskog premijera Mohammeda Bin Abdulrahmana Al Thanija, kako bi razgovarali o načinima okončanja sukoba u Gazi i izbjegavanju daljnje eskalacije, koje se mnogi plaše.

Očekuje se da će rat u Ukrajini biti istaknuta tema i ove godine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi osobno nazočiti sastanku, kako bi prikupio podršku Ukrajini dok se ključni saveznici SAD i EU bore da odobre milijarde koje su ključne za pomoć Kijevu.

Ekonomska slabost i dužnička kriza

Slab ekonomski rast i stalna kriza zbog porasta troškova života usred viših kamatnih stopa teško pogađaju ljude širom svijeta. Svjetska banka nedavno je upozorila da je globalna ekonomija na putu da 2024. završi s najsporijim rastom bruto-nacionalnog društvenog proizvoda u posljednjih 30 godina.

Dok su se strahovi od globalne recesije povukli zahvaljujući snažnom rastu u SAD-u, postoji zabrinutost da bi rastuće geopolitičke napetosti mogle poremetiti oporavak. Usporavanje ekonomije u Kini, drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji, također je zamračilo izglede u mnogim afričkim i azijskim zemljama u razvoju.

Još jedno pitanje, koje će također dominirati dnevnim redom, jesu golemi dugovi u zemljama razvoju, od kojih su mnoge u Africi, a koji su nagomilani posljednjih godina kako bi se te zemlje nosile s višestrukim krizama poput pandemije virusom COVID-19, nestašice energije i klimatskih promjena.

Danas 3,3 milijarde ljudi žive u zemljama koje troše više na otplatu kamata nego na obrazovanje ili zdravstvo, pokazuju podatci Ujedinjenih naroda. Mnoge zemlje u razvoju svjedoče da su njihove financijske blagajne i proračuni pod pritiskom zbog visokih troškova hrane i energije te viših troškova zaduživanja.

Stanje ekonomija i dužnička kriza bit će visoko na dnevnom redu afričkih čelnika koji se očekuju u velikom broju, predvođeni nigerijskim predsjednikom Bolom Ahmedom Tinubuom i njegovim kenijskim kolegom Williamom Rutom.

"Kada je riječ o Africi, još uvijek je riječ o izgradnji povjerenja u Afriku kao središte sadašnjih i budućih mogućnosti, posebno demografske dividende", rekao je Leonard Stiegeler iz Africa Collectivea, platforme za promicanje afričkih interesa među globalnim ulagačima.

"Kada je riječ o budućem stvaranju radnih mjesta, budućem stvaranju radne snage, Afrika je mjesto na koje treba gledati i to je nešto što bi afrički čelnici htjeli promicati", rekao je za DW.

Umjetna inteligencija ključna tema

Procvat umjetne inteligencije, koji je stvorio mogućnosti, ali i glavobolje za regulatore, glavna je tema ove godine s nizom panela posvećenih tehnološkoj revoluciji.

U ovogodišnjem istraživanju rizika, koje je WEF objavio u srijedu, dezinformacije i zlouporaba informacija potaknutih umjetnom inteligencijom navode se kao najveća opasnost u sljedeće dvije godine. Anketa kaže da će "veza između krivotvorenih informacija i društvenih nemira zauzeti središnje mjesto" ove godine, kada građani u velikim ekonomijama poput SAD-a, EU-a i Indije iziđu na izbore.

"Željeli bismo biti pozitivno paranoični u vezi s graničnim tehnologijama i drugim graničnim pitanjima", rekao je Dusek i dodao: "Valja već sada postaviti strukturu javno-privatnog dijaloga i suradnje oko ovih pitanja kako ne bismo okončali igrajući se nadoknađivanja, kao što neki kažu da svijet čini kada je u pitanju generativna umjetna inteligencija."

Ashutosh Pandey
Deutsche Welle