Smanjivanje socijalne zaštićenosti

Tek svaki četvrti stanovnik u svijetu je osiguran za slučaj nužde. To se navodi u izvještaju Međunarodne organizacije za rad (ILO). Pritom izdavanja za socijalnu zaštitu pridonose stabilnosti i ekonomskom razvoju.

Bilo da je riječ o gubitku posla, bolesti ili jednostavno kada čovjek postane prestar za tržište rada - svaki čovjek na svijetu ima pravo na socijalnu pomoć kada mu je potrebna. U novom izvještaju je Međunarodna organizacija za rad(ILO) objedinila podatke o implementaciji Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, tzv. Socijalnom paktu. Rezultat: samo 27 posto svjetskog stanovništva je tijekom cijelog svog života dovoljno socijalno osigurano.

Koliko je dobro ili loše socijalno osiguranje ovisi prije svega o općoj ekonomskoj razvijenosti neke zemlje. No ekonomski razvoj jedne zemlje ovisi opet o njezinom socijalnom sustavu.

"U brojnim zemljama u razvoju ili u ubrzanom industrijskom razvoju, koje su investirale u socijalno osiguranje, vidimo vrlo pozitivne rezultate", kaže Christina Behrendt iz ILO-a. "Tu vidimo da takve inicijative imaju vrlo, vrlo pozitivan utjecaj na ekonomski razvoj," kaže Behrendt.

Kina je u međuvremenu izgradila skoro mirovinsku zaštitu kojom je pokriveno gotovo čitavo stanovništvo. U Brazilu se socijalni sustav posljednjih godina kontinuirano nadograđuje kako bi se pomoglo siromašnim obiteljima, a u Indiji je primjerice programom Mahatma Gandhi National Employment Guarantee Scheme milijunima ljudi u seoskim područjima zagarantiran rad, tj. zapošljavanje 100 stotinu dana, navodi se u izvještaju ILO-a. Sve to, navode autori, jača nacionalna tržišta a samim time i domaću ekonomiju. Stoga se, kaže Christina Behrendt, mora stvar "obrnuti naopako" i pitanje postaviti ovako: mogu li si siromašne zemlje priuštiti da ne investiraju u socijalno osiguranje?

Zabrinjavajuća smanjenja u Europi

Suprotno tome, navodi se u izvještaju ILO-a, u Europi se socijalni izdaci u okviru ekonomskih mjera konsolidacije sve više smanjuju. "Prije svega na jugu Europe uočavamo već sada povećanje broja djece koja su pogođena siromaštvom i socijalnom izolacijom", zaključuje Christina Behrendt.

Grčka"Smatram da je posebno alarmantna vijest iz Grčke o tome da je tamo ekstremno porasla smrtnost djece jer određene mjere zdravstvene zaštite nisu više mogle biti korištene" kaže Tobias Hauschild, iz njemačkog ogranka Oxfama. "To je povratak na nedovoljno razvijeni sustav socijalnog osiguranja i na nedovoljno razvijeni zdravstveni i obrazovni sustav uslijed kojih se povećava i socijalna nejednakost", kaže Hauschild u intervjuu za DW.I međunarodna humanitarna organizacija Oxfam upozorava na posljedice europske politike štednje koja zbog velike nezaposlenosti u zemljama kao što su Španjolska i Grčka potkopava socijalne sustave.

"Smatram da je posebno alarmantna vijest iz Grčke o tome da je tamo ekstremno porasla smrtnost djece jer određene mjere zdravstvene zaštite nisu više mogle biti korištene" kaže Tobias Hauschild, iz njemačkog ogranka Oxfama.

"To je povratak na nedovoljno razvijeni sustav socijalnog osiguranja i na nedovoljno razvijeni zdravstveni i obrazovni sustav uslijed kojih se povećava i socijalna nejednakost", kaže Hauschild u intervjuu za DW.

Socijalni jaz dublji

Oxfam je prije nekog vremena napravio analizu socijalnih sustava u zemljama članicama G-20. I u ovom izvještaju se zaključuje da je razlika između siromašnih i bogatih u većini zemalja sve veća. "To je svjetski trend koji se zapravo uočava u svim zemljama", kaže Tobias Hauschild iz Oxfama. On kaže da doduše postoje iznimke i u zemljama članicama G-20. Tako se socijalne razlike smanjuju u zemljama kao što su Južna Koreja i neke latinoameričke zemlje. Naravno Hauschild ukazuje na to da je socijalna nejednakost u zemljama poput Brazila, Argentine ili Meksika bila prvotno vrlo visoka. "Utoliko je tamo socijalna nejednakost još uvijek aktualni problem".

Pravovremena analiza

I zemlje G20 - industrijski najrazvijenije i zemlje u ubrzanom industrijskom razvoju - kao i G7 će se morati pozabaviti temom socijalnih sustava i prije svega pitanjem socijalnog mira, kaže Hauschild. I ILO je u svom novom izvještaju upozorio na posljedice na globalnu političku i ekonomsku stabilnost ukoliko se ne bude djelovalo.

Novi izvještaj ILO-a će imati odjeka, nada se Tobias Hauschild iz Oxfama i upućuje na UN-ov summit koji se održava u rujnu 2015. godine, a na kojem bi trebali biti utvrđeni razvojni ciljevi međunarodne zajednice. "Sada takoreći počinje vruća faza u kojoj se moramo usuglasiti oko novih ciljeva", kaže Hauschild. "Stoga ovaj izvještaj dolazi u pravo vrijeme", smatra on.

Deutsche Welle