Uvođenje kazne doživotnog zatvora

inistar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan na konferenciji za novinare predstavio je uvođenje kazne doživotnog zatvora.

Najavljujući nedavno zakonske izmjene rekao je da bi svrha uvođenja doživotnog zatvora trebala biti odvraćanje od počinjenja najtežih kaznenih djela poput ubojstva 19-godišnjaka u Drnišu.

Morali smo napraviti sve da se tako nešto više ne ponovi, rekao je ministar Habijan na današnjoj konferenciji. Na nama je, kaže, odgovornost i ovo ne znači da naš posao s ovime staje.

Tri smjera zakonodavnih izmjena 

Prvi smjer je - uvođenje doživotnog zatvora; drugi - redefiniranje sigurnosne mjere zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora; treći - uvođenje novog instituta uređenog posebnim zakonom. Za uvođenje kazne doživotnog zatvora rade se izmjene Kaznenog zakona. Govoreći o mogućnosti puštanja na uvjetni otpust nakon 25 godina izdržane kazne, rekao je da su u radnoj skupini gledali praksu i drugih država EU-a. Naglasio je da kazneni progon ne zastarijeva, odnosno da izvršavanje same sankcije doživotnog zatvora ne zastarijeva.

- Pravosudnom dužnosniku je teško predvidjeti ponašanje ili stanje osobe kojoj je odredio kaznu. Iz tog razloga smo se odlučili na redefiniranje sigurnosne mjere koja govori o posebnoj mjeri nadzora nakon izvršenja kazne. Produljeno je i vrijeme provjeravanja, uz obvezno preispitivanje jednom godišnje, objasnio je Habijan. Uvođenje novog instituta bit će uređeno posebnim zakonom. Ministar taj korak smatra najbitnijim, jer će se odnositi na one koji su po punom izdržavanju kazne zatvora, a kada više nema pravne osnove da u njemu ostanu, smješteni u posebnu ustanovu i pod posebnim nadzorom jer su prepoznati kao društveno opasni.

Nedovoljno zatvorskih kapaciteta

Radna skupina odlučila se za njemački model jer je prošao test Europskog suda za ljudska prava. Ministar je istaknuo i kako je svjestan da nemaju dovoljno zatvorskih kapaciteta. To nije popularno reći, ali je činjenica, rekao je i dodao da se taj problem počeo rješavati. Podsjetio je da je u kaznionicama, zatvorima i odgojnim ustanovama 4.000 mjesta, a slobode je lišeno oko 4.900 ili 5.000.

Hrstić: Dva neovisna vještačenja

Ministrica zdravstva Irena Hrstić govorila je o novom institutu, smještaju osobe u posebnu ustanovu i pod posebnim nadzorom jer je prepoznata kao društveno opasna. Potreba za smještajem treba biti utvrđena vještačenjem, dva neovisna vještačenja, rekla je i dodala da nije riječ o vještačenju jedne osobe, nego skupine stručnjaka koji su educirani da to naprave.

Ministar Habijan objasnio je da je tu riječ o osobi koja je izdržala kaznu, nije više zatvorenik, ali je na temelju vještačenja zaključeno da je - opasna za društvo. Svakih godinu dana do 18 mjeseci će se evaluirati njihovo stanje, a može ondje biti i doživotno, rekao je, piše HRT.

(hkv)