Hrvatska na vrhu EU-a po iseljavanju stanovništva

Prema novim podatcima Eurostata, Hrvatska se nalazi među državama članicama Europske unije s najvećim udjelom vlastitih državljana koji žive u drugim zemljama Unije. Gotovo svaki sedmi hrvatski državljanin trenutačno živi izvan Hrvatske, ali unutar EU-a, što čini približno 15 % ukupnog stanovništva.

S oko 575 tisuća hrvatskih građana nastanjenih u drugim državama članicama, Hrvatska prema ovom pokazatelju zauzima sam vrh EU-a, pri čemu lošiji relativni omjer bilježi tek Rumunjska. Riječ je o iznimno visokom udjelu koji znatno nadmašuje prosjek Europske unije i jasno upućuje na dugotrajan i intenzivan proces iseljavanja.

Podatci Eurostata dodatno pokazuju da se ovaj trend snažno ubrzao nakon ulaska Hrvatske u EU, kada su hrvatskim državljanima postupno i u potpunosti otvorena tržišta rada drugih članica. Sloboda kretanja radne snage, iako temeljna vrijednost Unije, u hrvatskom se slučaju očituje prvenstveno kroz trajni odlazak radno sposobnog stanovništva.

Posebno je zabrinjavajuće to što strukturu iseljenih čine pretežito mlađe i radno aktivne osobe, često s obiteljima, što ima izravan učinak na demografsku sliku zemlje. Posljedice su vidljive u ubrzanom starenju stanovništva, smanjenju broja radnika na domaćem tržištu te rastućem pritisku na mirovinski i zdravstveni sustav.

Eurostatovi podacti jasno ukazuju da se iseljavanje iz Hrvatske ne može tumačiti kao prolazna ili ciklička pojava, već kao strukturni demografski problem. Visok udio građana koji trajno žive i rade u drugim državama EU-a upućuje na ozbiljne slabosti domaćeg gospodarskog i institucionalnog okvira.

Iako se sloboda kretanja formalno smatra prednošću članstva u EU-u, hrvatski primjer pokazuje da ona u uvjetima slabog rasta plaća, ograničenih mogućnosti profesionalnog napredovanja i niskog povjerenja u institucije djeluje kao snažan poticaj za odlazak, a ne za mobilnost s povratkom.

Dugoročno gledano, nastavak ovakvog trenda znači smanjenje ukupnog stanovništva, trajni manjak radne snage i usporavanje gospodarskog razvoja. Hrvatska se time suočava s rizikom da demografski gubitci postanu jedan od ključnih ograničavajućih čimbenika njezine buduće stabilnosti i konkurentnosti unutar Europske unije.

No još važnije, demografski pokazatelji poput ovih predstavljaju temeljni kriterij za ocjenu uspješnosti svake vlasti. Država može bilježiti rast BDP-a, povlačiti europska sredstva ili graditi infrastrukturu, ali ako istodobno gubi stanovništvo, osobito mlade i radno sposobne ljude, tada su takvi uspjesi dugoročno bez stvarne vrijednosti. (d.d.)